Dva zanimanja koja imaju najmanju stopu smrtnosti od Alzheimerove bolesti: Kako je to moguće?
Vožnja vozila hitne pomoći ili taksija jer vaš posao može pružiti određenu zaštitu od Alzheimerove bolesti, prema novoj studiji koja je otkrila da ova zanimanja imaju najniže stope smrtnosti povezane sa bolešću.
Istraživači su analizirali umrlice u SAD za skoro 9 miliona ljudi koji su umrli tokom 2020-2022, povezujući podatke o zanimanjima u 443 profesije sa Alzheimerovom bolešću kao uzrokom smrti.
Nakon prilagođavanja faktorima rizika, tim sa Harvardske medicinske škole je otkrio značajno manji udio smrtnih slučajeva povezanih s Alzheimerom među pojedincima koji su vozili taksi i kola hitne pomoći značajan dio svog radnog vijeka, u poređenju sa onima koji se bave drugim zanimanjima i općom populacijom.
Webinar: "Bosna i Hercegovina u vanjskoj politici SAD-a"
Studija ne dokazuje da trošenje radnih sati odvozeći bolesne i povrijeđene ljude u bolnicu ili vozeći pretjerano vesele putnike okolo radi prazničnog veselja smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti. Ali to sugeriše vezu za dalje istraživanje, što može dovesti do načina za prevenciju bolesti ili usporavanje njenog napredovanja.
"Isti dio mozga koji je uključen u kreiranje kognitivnih prostornih mapa - koje koristimo za navigaciju svijetom oko nas - također je uključen u razvoj Alzheimerove bolesti", kaže istraživač javnog zdravlja i doktor Vishal Patel.
Mali dio našeg mozga u obliku morskog konjića koji se zove hipokampus ključan je za učenje, pamćenje i prostornu navigaciju i jedno od prvih područja koje se pogoršava kod Alzheimerove bolesti.
Nova studija otkriva: Sitnica u govoru koja može ukazivati na Alzheimerovu bolest
Prethodno istraživanje pokazalo je razlike u hipokampusu kod londonskih taksista u odnosu na opću populaciju, pa je tim želio dalje istražiti.
"Pretpostavili smo da zanimanja... koja zahtijevaju prostornu i navigacijsku obradu u realnom vremenu, mogu biti povezana sa smanjenim smrtnosti od Alzheimerove bolesti u poređenju s drugim zanimanjima", kaže Patel.
Nacionalna evidencija svih izvoda iz matične knjige umrlih u SAD-u uključuje detalje o osnovnom uzroku, sociodemografske podatke osobe (kao što su dob, spol, rasa, etnička pripadnost i obrazovanje) i njihovo uobičajeno zanimanje – posao na kojem su radili većinu svog života.
Od smrtnih slučajeva zabilježenih u tri godine od januara 2020. do kraja 2022. godine, istraživački tim je identifikovao 8.972.221 osobu sa podacima o zanimanju, sa ukupno 348.328 ljudi koji imaju Alzheimerovu bolest naveden kao osnovni uzrok smrti.
Zajedno sa taksistima i vozačima hitne pomoći, istraživači su analizirali vozače autobusa, pilote aviona i kapetane brodova i čamaca – i grupisali sve ostale poslove iz 443 grupe zanimanja kao opštu kategoriju poređenja.
Preminuo slavni glumac iz kultne serije: "Posljednje trenutke proveo u zagrljaju svoje porodice"
Nakon prilagođavanja za druge faktore kao što je starost u trenutku smrti, 1.03 posto smrtnih slučajeva taksista i 0,91 posto smrtnih slučajeva vozača hitne pomoći pripisani su Alzheimerovoj bolesti. To je znatno niže od prevalencije od 1.69 posto u široj populaciji.
"Naši rezultati naglašavaju mogućnost da neurološke promjene u hipokampusu ili negdje drugdje među vozačima taksija i hitne pomoći mogu biti razlog za nižu stopu Alzheimerove bolesti", kaže liječnik Anupam Jena.
Vozači autobusa su imali 1.65 posto rizika da umru od Alzheimerove bolesti, dok su kapetani brodova imali 2.12 posto, a piloti aviona su pokazali 2.34 posto smrtnosti od Alzheimerove bolesti.
Iako zadaci koji se obavljaju u okviru zanimanja mogu imati ulogu u usporavanju napredovanja bolesti, mogu postojati i drugi efekti koji utiču na način na koji se rezultati tumače.
"Starost umiranja vozača taksija i hitne pomoći u ovoj studiji bila je oko 64-67 godina, dok je za sva druga zanimanja to bilo 74 godine", ističe u reakciji stručnjaka Tara Spires-Jones, neuroznanstvenica sa Univerziteta u Edinburghu.
Revolucionarno otkriće: Nova metoda skeniranja mozga predviđa ovu opaku bolest i do 9 godina ranije
"Dob kada se Alzheimerova bolest javlja obično je nakon 65 godina, što znači da bi vozači taksija i hitne pomoći mogli razviti Alzheimerovu bolest da su živjeli duže", objašnjava Spires-Jones.
„Slično, udio žena taksista i vozača hitne pomoći bio je 10-22 posto, dok je u svim ostalim zanimanjima 48 posto. Ovo je važno jer žene češće obolijevaju od Alzheimerove bolesti nego muškarci.
Također je moguće da ljudi koji su predisponirani na Alzheimerove bolest mogu izbjegavati poslove koji zahtijevaju intenzivno pamćenje, a studija pretpostavlja da 'uobičajeno zanimanje' predstavlja većinu radnog vijeka osobe, dok neki od nas mijenjaju posao onoliko često koliko mijenjaju usluge striminga. Tim napominje da su mjerili samo stopu smrtnih slučajeva povezanih s Alzheimerom, koja može varirati od učestalosti bolesti.
Buduća istraživanja bi mogla istražiti da li prostorni kognitivni zadaci uključeni u vožnju taksija i hitne pomoći direktno utiču na Alzheimerovu bolest i da li bilo koja ciljana aktivnost može zaštititi od bolesti i s njom povezane smrtnosti.
Autori pišu da "na ove nalaze ne gledaju kao na zaključne, već kao na stvaranje hipoteza", piše ScienceAlert.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
