'Postala sam surogat majka zbog rata u Ukrajini, a sada možda neću moći da kupim stan'
Karina Tarasenko je u šestom mesecu trudnoće, ali fetus koji nosi nije njen.
Ova 22-godišnjakinja iz istočne Ukrajine je surogat majka koja nosi embrion kineskog para.
Kada je imala 17 godina, uništen joj je dom, jer je njen grad Bahmut postao jedno od najžešćih bojišta u ranoj fazi ruske invazije na Ukrajinu.
Putujete kroz Hrvatsku? Pazite se, širi se prevara: "Vozačima na mobitel dolaze ovakve poruke"
Kako je veći dio grada pretvoren u ruševine i pepeo, ona i njen partner su se preselili u prijestonicu Kijev, ali su teško uspijevali da pronađu stalan posao.
Hljeb i pelene za kćerku
Karina kaže da je odluku da postane plaćena surogat majka donijela jednog dana u prodavnici, kada je jedva imala dovoljno novca da kupi hljeb i pelene za njenu tada jednoipogodišnju kćerku.
"Nikada ne bi postala surogat majka da nije bilo rata, zbog kojeg su milioni ljudi izgubili posao i male biznise", dodala je.
Rat je uzrokovao rast inflacije i nagli pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) Ukrajine.
"U početku sam bila bijesna i razočarana što sam postala surogat majka, ali sada sam to jednostavno prihvatila", kaže Karina Tarasenko, koja danas živi na periferiji Kijeva, u stanu koji joj je obezbijedila klinika za surogat majčinstvo.
Trudna je i nosi djevojčicu.
Za ovu trudnoću dobit će 17.000 dolara (oko 29.000 KM), što je otprilike dvostruko više od prosječne godišnje zarade u Ukrajini, mada će najveći dio novca dobiti tek poslije porođaja.
Karina je prvobitno trebalo da dobije 21.000 dolara (35.000 KM), ali pošto je jedna od bliznakinja preminula, naknada je umanjena prema ugovoru.
Uprkos početnim nedoumicama, Karina sada planira da bude surogat majka koliko god puta njeno tijelo bude moglo da iznese trudnoću, da bi uštedjela dovoljno novca da kupi stan.
Međutim, uskoro možda neće imati tu moć odlučivanja.
Prije rata, Ukrajina se često navodila kao drugo najveće središte plaćenog surogat majčinstva u svijetu, odmah poslije Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Iako je rat značajno uticao na ovu uslugu, stručnjaci za BBC kažu da se broj postupaka skoro vratio na nivo prije početka rata, prenosi BBC.
Međutim, ukrajinska skupština trenutno razmatra prijedlog zakona kojim bi se uvela stroža kontrola surogat majčinstva i praktično zabranio pristup stranim državljanima, koji čine 95 posto "namjeravanih roditelja".
Parovi iz BiH traže surogat-majke u Gruziji i Ukrajini. Pojedini idu do Kipra i Meksika
Predlozi imaju veliku podršku među ukrajinskim poslanicima.
Cilj zakona je uvođenje strože regulacije ove industrije koju kritičari optužuju da reprodukciju pretvara u robu i da eksploatiše siromašne i ranjive žene.
Pristalice zakona također smatraju da Ukrajinke ne bi trebalo da rađaju djecu za strane parove u trenutku drastičnog pada nataliteta zbog rata, iako broj surogat beba čini mali procenat ukupnog broja rođenih.
"Zbog rata raste broj žena koje su očajne, a klinike im nude ovu mogućnost jer zapadni parovi žele da dođu do djece na jeftin način", kaže Marija Dmitrijeva, aktivistkinja za prava žena.
Marija Šerifović na rođendan sina otkrila nove detalje o njegovom rođenju: "Nisam spavala dva dana"
Zabraniti surpogat majčinstvo
Ona se iz etičkih razloga protivi svakoj vrsti surogat majčinstva i smatra da predloženi zakon nije dovoljno sveobuhvatan.
Smatra da bi surogat majčinstvo trebalo potpuno zabraniti u Ukrajini.
Dmitrijeva optužuje klinike za surogat majčinstvo da otvoreno ciljaju siromašnije žene i posebno kritikuje oglase na društvenim mrežama.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.