Pet stvari koje trebate znati: Pravosuđe u BiH u izvještaju Evropske komisije

Slabo funkcionisanje i netransparentnost pravosudnog sistema podrivaju prava i povjerenje građana, te utiču na loše rezultate u borbi protiv korupcije, zaključila je Evropska komisija u svom godišnjem izvještaju, navodeći da Bosna i Hercegovina ponovo nije riješila bitna pitanja iz 14 ključnih prioriteta za pridruživanje Evropskoj uniji.

Prema izvještaju koji je objavila Evropska komisija za period od juna 2022. do juna 2023. godine, ispunjena su samo dva od ukupno 14 ključnih prioriteta. Dok se za neke oblasti navodi da je ostvaren mali napredak, u određenim, prema izvještaju, u proteklih godinu dana nije ostvaren nikakav pomak.

Ovo su neke od stvari koje bi trebali znati o ovom izvještaju, a odnose se na pravosuđe, te rezultate kakvi se očekuju u narednom periodu, javlja Detektor.ba.

Nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa nije se poboljšala

Evropska komisija u svom izvještaju navodi da je napravljen određeni napredak koji se odnosi na izvještaj pravnog eksperta Reinharda Priebe-a iz decembra 2019. godine. Međutim, trajni i evidentni znaci pogoršanja i dalje zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe: "Slabo funkcionisanje pravosudnog sistema nastavilo je da podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije."

Nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa nije se poboljšala, uprkos novim izmjenama i dopunama Poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VTSTV) s ciljem poboljšanja imenovanja: "VSTV se još uvijek bori da povrati povjerenje javnosti, uključujući i profesionalne zajednice, jer je nastavilo da usvaja nedosljedne i neadekvatno obrazložene odluke o imenovanju."

Također je zaključeno da, iako su pravila imenovanja zasnovana na zaslugama, i dalje preovladavaju izuzeci zasnovani na etničkoj pripadnosti i ostalim razmatranjima, što za posljednicu dovodi da imenovanja značajno odstupaju od rangiranja zasnovanog na zaslugama, izazivajući sumnju u pravičnost. U izvještaju se navodi da je program reforme VSTV-a za 2021-2023. godinu u nedostatku efikasnog mehanizma praćenja i skupa kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja za praćenje trendova u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije imao mali uticaj na imenovanja zasnovana na zaslugama, odgovornosti, efikasnosti i transparentnosti.

"VSTV mora pojačati svoju nadzornu ulogu i preuzeti odgovornost za suštinske reforme. Očekuju se više opipljivi rezultati, posebno u oblasti borbe protiv korupcije i nepotizma u pravosuđu", navedeno je.

Disciplinske sankcije nedovoljne za prevenciju

Evropska komisija je istakla da planovi integriteta postoje u gotovo svim sudovima i tužilaštvima, ali u ograničenom broju daju rezultate, te su potrebna poboljšana i sveobuhvatna obuka o etici i integritetu, uključujući za novoimenovane sudije i tužioce. Također se navodi i da disciplinski postupci i dalje imaju mali efekat odvraćanja od počinjena prekršaja, uprkos njihovom velikom broju u poređenju sa evropskim prosjekom: "Disciplinske i krivične osude ili disciplinski postupci u toku moraju se uzeti u obzir prilikom procedura za premještaj, unapređenje i ocjenu rada."

Iako pravosudnom sistemu još uvijek nedostaje transparentnosti, Evropska komisija smatra da su određeni napori za poboljšanje ipak bili preduzeti tokom izvještajnog perioda.

"VSTV je počeo unapređivati komunikaciju između pravosudnih institucija i medija te prema građanima, posebno putem medijskih i web alata, medijskog akcionog plana i smjernica za društvene mreže za nosioce pravosudnih funkcija, čije djelovanje treba biti praćeno", navodi se, a Evropska komisija se osvrnula i na dužinu trajanja sudskih postupaka koja utiče na pravo građana za suđenje u razumnom roku.

Potreban novi rok za okončanje predmeta ratnih zločina

Prema izvještaju, iako se zaostatak u predmetima ratnih zločina i dalje smanjuje, vjerovatno je da revidirani rok za završetak ovih predmeta do kraja 2023. neće biti ispoštovan, te da Nadzorno tijelo za praćenje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina mora predložiti ažurirane i realne rokove. Komisija kaže da na državnom nivou postoji određeni napredak sa 22 potvrđene optužnice, bez obzira na smanjenu stopu osuđujućih presuda na 57 u odnosu na 86 posto u 2021. godini. Također navodi da je dodatnih 12 manje složenih predmeta prebačeno na entitete i Brčko distrikt 2022. godine.

"Tužilaštvo se sada može fokusirati samo na najsloženije predmete, poboljšanje kvaliteta istraga i optužnica koje vode do osuda", ističe Komisija.

Preporuka je da BiH usvoji novu strategiju reforme sektora pravde i poveća napore za efikasnu implementaciju Revidirane strategije za ratne zločine.

Bez napretka u borbi protiv korupcije

Iako su tokom perioda o kome piše Komisija u izvještaju podignute optužnice za neke slučajeve visoke korupcije, rezultati u sprečavanju i suzbijanju su gotovo neprimjetni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja. "Značajno zabrinjava selektivno i netransparentno sudsko praćenje u slučajevima korupcije, uz pritisak i zastrašivanje", govori se u izvještaju, u kojem se ističe da je i dalje mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda za visoku korupciju.

BiH bi tokom naredne izvještajne godine, između ostalog, trebala pokazati napredak ka uspostavljanju rezultata u prevenciji i suzbijanju korupcije na visokom nivou, poboljšati saradnju policije i tužilaštva, te pripremiti i usvojiti novu antikorupcijsku strategiju i akcioni plan na državnom nivou. Komisija je ocijenila neefikasnim funkcionisanje organa za prevenciju korupcije, uključujući i Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), i njihovu koordinaciju.

"APIK se suočava sa izazovima u osiguravanju svoje nezavisnosti, uključujući i izbor njenog menadžmenta. APIK bi trebao igrati mnogo proaktivniju ulogu implementacije GRECO preporuka i usklađivanje s međunarodnim standardima", mišljenja je Evropska komisija.

Grupa država u borbi protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO) zaključila je u svom Drugom privremenom izvještaju o usklađenosti, u vezi sa sprečavanjem korupcije među parlamentarnim zastupnicima, sudijama i tužiocima, da je Bosna i Hercegovina ostvarila samo djelimičan napredak. Politika pravosuđa, institucionalni i zakonodavni okviri širom zemlje su, kako se navodi, uglavnom neefikasni i neadekvatni za borbu protiv korupcije.

"Ovo je dijelom zbog nedovoljno kapaciteta za sprovođenje istraga i kazni koje dovoljno ne osiguravaju odvraćanje. Duboka pravna fragmentacija i česti sukobi nadležnosti, koji dovode do prebacivanja predmeta, usporavaju postupke i smanjuju efikasnost", stoji u izvještaju, te se naglašava i da policija nije proaktivna u pokretanju istraga koje su načelno spore.

Ozbiljan uzrok zabrinutosti, prema Evropskoj komisiji, predstavlja i poprilično “formalistički način na koji Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) sprovodi radnje usmjerene na pribavljanje dokaza, uključujući i slučajeve korupcije na visokom nivou“. Također se navodi i da je nedostatak usklađenosti zakonodavstva širom zemlje ometao borbu protiv korupcije.

Hitno usvajanje zakona o sprečavanju pranja novca za finansiranje terorizma

Nadovezujući se na neke operativne uspjehe u 2023., Evropska komisija je navela da BiH treba nastaviti s naporima u borbi protiv terorizma i trgovine drogom, te povećati svoje kapacitete za to. Predloženo je hitno usvajanje novog zakona o sprečavanju pranja novca za finansiranje terorizma u skladu sa pravnom stečevinom Evropske Unije. Detektor je tokom septembra pisao da, nakon što nije ispunila preporuke za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, Bosna i Hercegovina ima velike šanse da se ponovo nađe na sivoj listi Moneyvala, što će imati finansijske, političke i ekonomske posljedice za građane.

Prema izvještaju, potrebno je izmijeniti krivično zakonodavstvo kako bi se osigurale strožije sankcije za krivično djelo obuke i putovanja u inostranstvo u terorističke svrhe, kao i za objavljivanje i dijeljenje terorističkoga sadržaja u online prostoru. Također se navodi da i dalje postoje nedostaci u implementaciji zakona o borbi protiv terorizma, te da saradnja između sigurnosnih agencija na svim nivoima vlasti moraju postati strukturiranija i efikasnija.

U 2022. godini, navodi se u izvještaju, pokrenuto je deset istraga za krivična djela u vezi s terorizmom, ali nije bilo pravosnažnih presuda. Evropska komisija je mišljenja da vlasti trebaju poboljšati pripreme za oslobađanje prijestupnika koji su odslužili kaznu za terorizam, u koordinaciji s lokalnim vlastima i policijskim agencijama.

Također bi trebalo značajno ojačati kapacitet i efikasnost Radne grupe i Odjela Tužilaštva BiH za borbu protiv terorizma.

"BiH treba razvijati kapacitete da istražuje i krivično goni finansiranje terorizma i da se bori protiv sadržaja na internetu koji se vezuje za terorizam", navodi se, između ostalog, u izvještaju Evropske komisije.