Šta se kuha u ćošku HDZ-a: Traže se glasovi "50.000 Hrvata iz dijaspore" za - reorganizaciju BiH?!

Diljem društvenih mreža proteklih dana širi se kampanja kojom se "Hrvati iz dijaspore" pozivaju da se registriraju za Opće izbore u Bosni i Hercegovini, koji se u našoj zemlji održavaju 4. oktobra ove godine.

Poruka se dijeli uz fotografiju napravljenu uz pomoć vještačke inteligencije, na kojoj se zastava Republike Hrvatske vijori iznad Starog mosta. Da sve bude još "legitimnije", uz poziv za registriranje na izborima, navodi se i kako bi "50.000 glasova dijaspore moglo trajno promijeniti političku sliku BiH".

"Posebno je važno da se registriraju Hrvati iz Hrvatske, Njemačke, Irske, Austrije i Slovenije. Kada bi se tu skupilo 50.000 glasova, odnos političkih snaga u BiH bio bi znatno drugačiji. A to je moguće — u nabrojanim državama živi barem 2 milijuna Hrvata iz BiH. To bi, uz 180 000 sigurnih hrvatskih glasova u BiH, praktički osiguralo legitimno predstavljanje i ojačalo startnu poziciju za početak pregovora o reorganizaciji BiH koji neminovno slijede", navodi se u jednoj od poruka kampanje koja se širi na brojnim stranicama.

Jačanje čega?

Na drugoj stranici, pak, piše: "Jedini način da se ojača hrvatska pozicija u BiH je kroz ogromnu izlaznost na izbore — što do sada nije bio slučaj. Američka politika prema BiH se mijenja i ove godine je potrebno više nego ikad da Hrvati izađu na izbore i podrže stranke sa hrvatskim predznakom. Nebitno koju stranku — samo je bitno da se izađe na izbore, kako bi se pokazala volja i želja Hrvata za opstankom u BiH."

Politički vjetar kampanje posve je jasan - stiže iz ćoška HDZ-a čiji su članovi, a više se to ne libe ni sakriti, sve glasniji u pozivima na treći entitet. Od skupa u Zagrebu, tekstova na portalima priklonjenoj ovoj stranci, do Dodikovih sve češćih prijetnji otcjepljenjem, sve su jasnije nove srpsko-hrvatske improvizacije oko granica Bosne i Hercegovine. 

Da citiramo vrlo jasnu poruku politologa i poznatog političkog analitičara Davora Gjenera koji za DW kaže: "Trumpova administracija i prema Hrvatima i prema Srbima ostavila je odškrinuta vrata za nekakav kvazisuverenistički pristup. Američka politika, dakle, do prije dvije godine čvrsto je stajala na poziciji da je Washingtonski sporazum ključno polazište za rješavanje otvorenih pitanja, a sad više uopće ne drži do toga. Omogućeno je unošenje novog razdora između Hrvata i Bošnjaka, što pogoduje separatizmu Milorada Dodika u RS-u. Uostalom, vidi se da je koncepcija trećeg entiteta koju zagovara dio hrvatske politike, važnija Dodiku nego bilo kome u RH."

I u tom kontekstu, posebno zanimljiv je dio gore navedene kampanje koji govori o "jačanju hrvatske pozicije u BiH". Kao da "hrvatska pozicija" ne sjedi u prvoj fotelji Vijeća ministara BiH, da ne spominjemo da HDZ u ovom Vijeću ima i ministra pravde, te ministricu civilnih poslova. U Vladi FBiH, također, zamjenik premijera i ministar finansija je HDZ, kao i ministar pravde, ministrica prometa i komunikacija, ministrica kulture i Športa (kako to često naziva, op.pr.)... Imaju i predsjednicu FBiH, zamjenika predsjednika RS, njihovi su kadrovi na čelu parlamentarnih domova... od kojih jedan - i to vrlo uspješno - blokiraju. Kadrovi HDZ su premijeri u tri kantona - Posavskom, Hercegovačko-neretvaskom i Zapadnohercegovačkom, dok su još dio vlasti u Srednjobosanskom.

Retorika

I sve to s osvojenih 130 hiljada glasova na proteklim izborima. Dakle, priča o bilo kakvoj ugroženosti, ni "matematički" ne pije vode. 

Upravo zato, kampanje koje kroz emotivne i mobilizacijske poruke sugeriraju "historijske preokrete" i "odlučujuće glasove dijaspore" treba posmatrati i u širem političkom kontekstu predizbornog komuniciranja, u kojem se često prepliću realni izborni procesi i politički narativi sa dugoročnim ambicijama. Posebno kada se uz izborni diskurs vežu teze o "reorganizaciji države" i novim etničkim modelima, takve poruke prestaju biti samo poziv na izlazak na izbore i postaju dio šire političke strategije oblikovanja javnog mnijenja.

Bosna i Hercegovina, međutim, već ima jasno definiran ustavni i institucionalni okvir, u kojem su političke pozicije i mehanizmi vlasti rezultat konkretnih izbornih rezultata i koalicijskih dogovora, a ne retoričkih projekcija o "nedovoljnoj zastupljenosti". U tom smislu, širenje narativa o ugroženosti ili nedostatku političke snage često ne odgovara stvarnom odnosu političkih snaga na terenu, već služi kao alat dodatne mobilizacije biračkog tijela uoči izbora. 

Jer, kao što smo već napisali, HDZ drži jake političke poluge na brojnim nivoima vlasti i obično su to one koje kontroliraju značajne tokove novca u zemlji te donošenje mnogih ključnih zakona pa bi bilo pošteno da se pođahkad pogledaju u ogledalo i zapitaju ko je i zašto doprinio odlasku stotina hiljada građana iz ove zemlje, među kojima su i tih "50.000 glasova dijaspore" koje pokušavaju vrbovati. Jasno je da na osnovu tih glasova pokušavaju zadržati ozbiljnu političku dominaciju koju imaju danas i koja HDZ-u omogućava da, mimo propisa, gradi Hrvatsko narodno kazalište u centru Mostara i provodi aparthejd nad Bošnjacima Stoca.