Preokret za poljoprivredu: U BiH kreće gradnja fabrike za preradu krompira
Pripreme terena za fabriku za preradu krompira u Rogatici su pri kraju i uskoro bi trebalo da počne izgradnja temelja, a pokretanje ovog pogona će, prema ocjenama nadležnih i poljoprivrednika, značajno unaprijediti proizvodnju i obezbijediti siguran plasman domaćih proizvoda.
Novi proizvodni kapacitet na ovom području predstavljaće važan iskorak za lokalne proizvođače koji se godinama suočavaju sa nestabilnim tržištem i neizvjesnim otkupom, piše Glassrpske.
Izgradnjom fabrike krompir proizveden u ovom kraju dobio bi dodatnu vrijednost kroz preradu, a što bi direktno uticalo na rast prihoda poljoprivrednika.
Stiže preokret vremena u BiH: Pljuskovi i grmljavina poslije 30 stepeni i ljetnjih temperatura
Novi prerađivački kapacitet otvara i nove mogućnosti zapošljavanja, a mogao bi podstaći i širenje zasijanih površina, jer bi proizvođači imali izvjesniji plasman i jasnije uslove otkupa. To bi, ističu upućeni, doprinijelo i većoj stabilnosti cijena, ali i smanjenju zavisnosti od uvoza.
Sjedište fabrike biće na Borikama, na lokalitetu Arnautovići, na području u kojem je 18 sela u kojim je krompir osnova poljoprivredne proizvodnje. Sa platoa Borika i ostalih područja opštine svake godine ubere se po 5.000 tona sjemenskog i merkantilnog krompira. Dio tog krompira proizvođači koriste za vlastite potrebe, a višak ide na domaće tržište, kao i u Srbiju.
Trovanje olovom u Varešu, građani poručili: "Ovo je posljednji apel, slijede radikalne mjere"
Međutim, i pored toga svake godine ostajalo je dosta krompira koji je korišten za ishranu stoke ili je propadao.
Da bi se to izbjeglo, zaživjela je ideja o otvaranju pogona za preradu krompira, a kako stvari stoje, ova ideja je sve bliža realizaciji. Na površini od oko dva dunuma ovih dana uveliko se priprema teren.
"Ako sve bude išlo po planu, uskoro treba da počne iskop i postavljanje temelja buduće fabrike u kojoj prva faza rada predviđa guljenje i vakumiranje krompira radi zamrzavanja. Druga i treća faza je kompletiranje asortimana zamrznutih proizvoda od krompira za lokalno i druga tržišta", rekao je novoimenovani direktor Uroš Planojević.
Šta kažu poljoprivrednici
Poljoprivrednik sa Borika Dragan Džida, koji godišnje proizvede u prosjeku 300 tona krompira, kaže da će fabrika za preradu dobro doći.
"Nama je važno da u preradu ulazi domaći proizvod. Ako bude dozvoljen uvoz svega i svašta, onda će to biti propala investicija", rekao je Džida.
Sa njim se slaže i Goran Ujić iz Podgaja u mjesnoj zajednici Gučevo, koji godišnje ubere i do 100 tona krompira za jelo. Zbog nedostatka kapaciteta za doradu i preradu, reče da je bilo godina kada je kamionima bacao krompir na deponiju smeća.
Klizište u Tuzli prijeti kućama, mještani bez pomoći nadležnih
"Otvaranjem fabrike, nadam se, da toga više neće biti i da će tržište biti organizovanije i odgovornije", rekao je Ujić.
Proizvođač krompira Nenad Vuković iz Donjih Obrtića smatra da će pokretanje fabrike za preradu posebno dobiti na značaju za koju godinu kada se posao razradi.
"Sve u svemu, očekujemo bolje dane za sve proizvođače u nadi da će ih iz godine u godinu biti sve više", istakao je Vuković.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.