Ekonomista Igor Gavran: "Osigurati vlastitu proizvodnju da ne ovisimo o uvozu i vanjskim faktorima"

Pametne zemlje ne dozvoljavaju ovisnost o uvozu, a jedino trajno rješenje je osiguranje vlastite proizvodnje u dovoljnom obimu da ne ovisite o uvozu i vanjskim faktorima, poručuje ekonomski analitičar Igor Gavran, komentarišući krizu na Bliskom istoku koja se konstantno održava na rast cijena mnogih proizvoda i namirnica u svijetu.

Razgovarao: Bedrudin Brljavac, Radiosarajevo.ba

"Nažalost, kriza uzrokovana američko-izraelskom agresijom na Iran i dalje traje, a tako i sve njene posljedice. Čak i privremeno olakšanje primirja i otvaranja Hormuškoh moreuza je ubrzo reducirano američkom ilegalnom blokadom. Zbog toga je i privremeni pad cijena nafte ponovno preokrenut u smjeru rasta i isto se dešava i s cijenama đubriva i drugih proizvoda na koje utiče blokada prijevoza”, rekao je Gavran u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Trending

Ekonomista Igor Gavran: "Osigurati vlastitu proizvodnju da ne ovisimo o uvozu i vanjskim faktorima"

Posebno naglašava da sve ovisi o Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) koje, kako je kazao, "cijeli svijet drže kao svoje ekonomske taoce i ovakvim postupcima direktno narušavaju funkcioniranje svjetske ekonomije".

Pametne zemlje

Dok se ovakva destruktivna američka politika ne prekine, smatra da se ne može očekivati ni smanjenje cijena.

Na pitanje da li se može kazati da je doba jeftine hrane završeno, odgovara kako je to jedino tačno za one države koje ovise o uvozu hrane i ostalih osnovnih resursa za njenu proizvodnju.

Prije 4 dana

Draško Aćimović: Počeli su "ratovi za vodu", BiH mora naći svoje mjesto za stolom

"Naime, ako imate povoljne klimatske i druge prirodne uslove i u dovoljnoj mjeri proizvodete vlastitu hranu, a pogotovo ako imate i vlastitu proizvodnju đubriva i bar nekih energenata, onda vam nisu presudna globalna dešavanja. Pametne zemlje tako upravljaju svojom ekonomijom i ne dozvoljavaju ovisnost o uvozu. Naravno, ako se prepustimo uvozu, onda je era bilo čega jeftinog završena", kazao je ovaj ekonomista.

Stroge kontrole cijena

U tom kontekstu, poručuje da je jedino trajno rješenje "osiguranje vlastite proizvodnje u dovoljnom obimu da ne ovisite o uvozu i vanjskim faktorima".

"Ako je riječ o resursima koje nemate i ne možete ih imati (na primjer, ne možete 'napraviti' izvore nafte ili plina ako ih prirodno nema), onda vam preostaje kreiranje strateških rezervi i njihovo pametno upravljanje i razvoj alternativa za koje imate resurse (recimo, ako nemate svoju naftu ali imate svoju struju onda razvijate tranziciju na električna vozila. Također, fleksibilno upravljati porezima poput akciza i prilagođavati se situaciji, i stroge kontrole cijena i drastične sankcije za svaku zloupotrebu na tržištu", kazao je Gavran.

Dodaje kako sami građani u BiH ne mogu sami puno učiniti, osim upravljati vlastitim rashodima.

"Osim ako žive u takvom području da mogu sami uzgajati barem dio hrane za vlastite potrebe jer tada bi tako sebi najviše mogli pomoći. Pritisak na vlasti da djeluju, bio bi vrlo efikasan alat u drugim državama, ali u BiH građani uredno glasaju za one iste zbog kojih žive sve lošije i ne čini se da im izbor zavisi od kvaliteta rada vlasti pa samim time ni vlast ne brine njihovo nezadovoljstvo", smatra Gavran.

Iskoristiti vlastite resurse

Posebno naglašava da bi građani Bosne i Hercegovine i regije trebali više pažnje posvetiti iskorištavanju vlastitih resursa, kako bi umanjili efekte rasta cijena.

"Međutim, oni koji žive u urbanim sredinama nemaju baš nekog izbora osim kupovine. Ali kupovina domaćih proizvoda je uvijek pametan izbor i potiče domaću proizvodnju, a time i niže cijene".

Slaže se sa idejama da, kako obični ljudi kažu, "treba posijati gdje god je to moguće", kako bi se spremnije odgovorilo na rast cijena.

"Ali, teško je to izvesti bez bilo kakve poreske vlasti kakva je uobičajena za poljoporivredu svugdje u svijetu. Recimo, ako cijene đubriva i nafte rastu, teško je istovremeno povećavati proizvodnju hrane bez podrške za prevazilaženje tih poskupljenja", rekao je Gavran.

Rat na Bliskom istoku

Na kraju se još jednom osvrnuo na krizu na Bliskom istoku, naglasivši da rat s Iranom šteti ne samo drugim zemljama nego i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

"Mislim da i dosadašnji tok rata nagovještava štetu i suštinski gubitak za SAD i njihov uticaj u svijetu, ali još je nejasno kakav će biti konačan ishod. I ekonomski efekti će zavisiti od toga imamo li na kraju slobodnu regiju gdje sve zemlje upravljaju svojim resursima ili imamo kolonijalizam i ropski odnos prema SAD-u kakav, recimo, ispoljavaju vlasti u BiH trenutno. Iran se praktično bori za cijeli svijet i ako se odbrani to će svima koristiti", smatra Gavran.

Zemlje poput BiH će, kako je kazao, uvijek izgubiti ako se ponašaju ovako kao danas - ne brinu se za vlastite interese i slijepo podržavaju nepravdu i zločine "velikih" naivno vjerujući da im to može donijeti nešto dobro.