Dok susjedi dobijaju milione iz Brisela, BiH i dalje bez novca iz Plana rasta

Bosna i Hercegovina posljednjih godina sporo napreduje prema Evropskoj uniji. Dok posjetu predsjednika Evropskog vijeća Antonia Coste pojedini vide kao pokušaj Evropske unije da se nametne kao ključni lider na Blakanu, drugi smatraju da je riječ o kurtoaznoj posjeti.

Ipak, svi se slažu u jednom - domaći politički lideri i dalje neće približiti svoje političke stavove, kako bi prihvatili uvjete za dobijanje sredstava iz Plana rasta. Time naša zemlja riskira da izgubi više od 900 miliona eura. Bosna i Hercegovina je i dalje kilometrima daleko od priključenja na evropski put. Potvrđuje to i ponašanje domaćih političara da izvrše reforme na koje su se sami obavezali, kako bi dobili novac iz Plana rasta.

"Činjenica je da dosadašnji put BiH, ka EU nije bio brz, neće biti vjerovatno ni ubuduće, jer ovo je izborna godina, a u izbornoj godini očekivati da se nešto napravi na tom planu je iluzorno. U prvom redu riječ je o novcu EU iz Plana rasta, a mi znamo da je taj novac pod strogom kontrolom i da se može trošiti samo pod određenim uslovima. To je svakako ono što ne odgovara našim liderima", kaže za BHRT analitičar Željko Raljić.

Trending

Oglasio se Džeko uoči odlaska na Mundijal: "Znamo odakle dolazimo, dat ćemo sve od sebe"

Danijel Vidović, politikolog, posjetu Coste, pak, vidi kao kutroazni posjet: "Ne očekujemo da će se išta pokrenuti na evropskom putu BiH, s obzirom na to da je taj put već dosta vremena zakočen, a ušli smo u fazu predizborne kampanje kada nije realno očekivati da će domaći akteri približiti svoje poprilično udaljene stavove."   

Prof. dr Šaćir Filandra, s Fakulteta političkih nauka Sarajevo, dodaje: "S druge strane sasvim je evidentno, bez obzira na naše unutrašnje proturiječnosti da je evropski put BiH nešto što je neminovnost, nešto što mi nećemo uspjeti spriječiti, mislim na one snage koje se tome protive i nadati se da će u postizbornom periodu slijediti konkretni zadaci na tome putu. Koji će to biti modaliteti je sasvim drugo pitanje. Sjetimo se jedne inicijative, modaliteta koji su predlagali predsjednici Rama i Vučić. S druge strane imamo razgovore o nekom posebnom statusu Crne Gore."

Potrebno se prisjetiti onoga što je potpisano i prihvaćeno kroz reformsku agendu, upozorava ekonomista Željko Rička: "Naši političari koji se tim pitanjima bave ne nalaze mogućnosti da istovremeno rade i reformske procese, a i da rješavaju trenutne probleme sa likvidnošću. Nadam se samo da će naš bankarski sistem, odnosno regulatori bankarskog sistema ograničiti mogućnost zahvatanja iz domaćih finansijskih sredstava."  

Evropska komisija isplatila je novu tranšu iz sredstava koja su na raspolaganju u okviru Plana rasta za Albaniju, Sјevernu Makedoniju i Crnu Goru. Riječ je o trećoj isplati u ukupnom iznosu od 158,9 miliona eura. U programu Plana rasta za Zapadni Balkan su, BiH, Srbija i Kosovo. Naša zemlja je ostala bez novca jer nije potpisan Sporazum o Instrumentu za reforme i rast.