Adil Kulenović na Krugu 99: "Nakon Dejtona, BiH zarobljena u odnosima moći"

Na sjednici Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 koja je održana u nedjelju, 7. decembra, raspravljalo se o odbacivanju hegemonijskog političkog vokabulara radi demokratske tranzicije Bosne i Hercegovine.

Uvodničar Adil Kulenović naveo je kako je Dejtonski sporazum, neosporno, uspostavio mir, ali nije profilirao demokratsku budućnost jedne suverene, internacionalno priznate i inkluzivne države.

"I sami smo tome doprinosili ostajući u kategorijalnom, pojmovnom i jezičkom aparatu hegemonijskih ideologija veliko srpske i veliko hrvatske ideologije. Politički jezik nije samo puka komunikativna poruka, on je nosilac proizvodnje stvarnosti i značenja kojima težimo. Politički jezik nije neutralan, on je kontekstualan", naveo je Kulenović.

Mora se, dodaje, odbaciti jezik koji Bosansku državu drži u necivilizacijskim projekcijama posebnog slučaja, svojevrsnog corpusa separatuma, zarobljenog diskriminatornog političkog sistema bez realne mogućnosti napretka i države i društva.

Zajednica građana – suverena nacija

Sa tim ciljem sačinjena je ANALITIČKA STUDIJA HEGEMONIJSKOG VOKABULARA, ETNOPOLITIČKOG SISTEMA I EVROPSKIH STANDARDA, u formi Nacrta, kao i Razlikovnog rječnika.

Oni će nakon rasprave i doprinosa svih članova prerasti u dokument Kruga 99. U pripremi je i Glosar političkih pojmova Bosne i Hercegovine sa jasnim razlikovnim značenjem onih koji se koriste u BiH i onih koji se koriste u značenjima iz evropskih demokratskih standarda.

"Bosna i Hercegovina se danas nalazi u političkom prostoru u kojem i dalje dominira jezik prošlog stoljeća — jezik u kojem se bosanska nacija shvata kao etnička zajednica, a ne kao politička zajednica građana – suverena nacija. I Dejtonske zamke koja onemogućava realan i otvoreni put ka Briselu. Ova Studija pokazuje kako takvo poimanje nacije, i prošlo i sadašnje, nije samo teorijska razlika, nego temeljni alat političke kontrole", kazao je Kulenović.

Upravo zato, u cijeloj Studiji dosljedno se izbjegava pojam "međunarodni", a koristi pojam internacionalni, jer on preciznije opisuje odnose između država kao političkih subjekata, a ne između etničkih grupa.

"Pojam internacionalni naglašava odnose između država — subjekata internacionalnog prava — dok pojam međunarodni na Balkanu često biva iskrivljen tako da sugerira odnose između 'naroda'. Kao da postoje sudovi, institucije, deklaracije, rezolucije, odnosi itd., između naroda, a ne zajednice suverenih država", kazao je.

To, nastavlja, direktno podržava etnonacionalni narativ Srbije i Hrvatske o Bosni i Hercegovini kao "zajednici naroda", a ne kao političkoj zajednici svojih građana.

"Upravo ta terminološka ambivalencija decenijama proizvodi pogrešno tumačenje ustavnog poretka BiH. I to je jedan od razloga što se Studija odlučno opredjeljuje za internacionalni vokabular i razvoj političkog vokabulara u saglasju s tim pojmovnim određenjem i političkom praksom", dodaje.

Hegemonijski narativ Srbije i Hrvatske

Kulenović problematizira nalaženje etnički definisanog pojma nacije u centru hegemonijskog narativa Srbije i Hrvatske.

"U oba politička diskursa nacija se razumijevana kao 'narod', historijsko-kulturalna i biološka zajednica. Takvo shvatanje nacije omogućava hegemonijskim i etnonacionalnim elitama da se pozicioniraju kao jedini legitimni tumači političkih prava u bosnaskoj državi, što dovodi do potpunog neevropskog potiskivanja građanina kao političkog subjekta. Studija pokazuje da je to naslijeđe jugoslavenskog i sovjetskog koncepta 'naroda i narodnosti' — i Dejtonskog sistema koji je i nastao da bi kolektiv bio važniji od pojedinca", dodaje.

Najproblematičniji pojmovi u tom sistemu su konstitutivni narod, legitimno predstavljanje i vitalni nacionalni interes. Umjesto da služe zaštiti kulturnih identiteta ili sprečavanju diskriminacije, ovi pojmovi se koriste kao instrumenti za:

• blokadu institucija,
• onemogućavanje funkcionalne vlasti,
• manipuliranje izborima,
• sprečavanje građanske jednakosti,
• održavanje etničke dominacije, i
• diskriminacije.

Pojam suvereniteta, dodaje, razotkriva ključnu razliku: u hegemonijskom narativu Srbije i Hrvatske suverenitet pripada etničkim zajednicama, dok u evropskoj političkoj teoriji suverenitet pripada državi i ostvaruje se kroz građane.

"To je razlog zašto i Beograd i Zagreb gotovo uvijek priznaju 'teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine', ali izbjegavaju izgovoriti izraz suverenitet Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države. Prvi termin priznaje geografiju, a drugi priznaje politički subjektivitet — a upravo se taj subjektivitet osporava", dodao je Kulenović.

Studija razotkriva i manipulativnu upotrebu pojmova poput "Musliman", "Kršćanin", te geografskog izraza "Sarajevska kotlina".

"U političkom govoru oni se koriste kao simbolički alati mobilizacije i polarizacije. 'Musliman' se instrumentalizira da bi se Bošnjaci predstavili kao nepolitički, predmoderni kolektiv, 'Kršćanin' kao marker navodne ugroženosti, dok se 'Sarajevska kotlina' koristi da delegitimiše ideju da Bosna i Hercegovina ima svoje političko središte i kontinuitet", ističe.

Kroz takve pojmove, dodaje, Srbija i Hrvatska izgradile su i održavaju paralelne strukture moći u BiH: „meke“ strukture (crkve, obrazovanje, kultura, mediji) i otvorene političke strukture (specijalne veze RS–Srbija, političko mentorstvo, institucionalni utjecaj na hrvatske i srpske političke stranke u BiH).

Aktivno lobiraju u internacionalnim institucijama

Paralelno s tim, obje države aktivno lobiraju u internacionalnim institucijama — Evropskoj uniji, Vijeću Evrope, diplomatskim mrežama — promovišući narativ da je BiH „zajednica konstitutivnih naroda“, a ne suverena država svojih građana.

"Ovaj dvostruki mehanizam — unutrašnja paralelna moć + vanjsko internacionalno lobiranje — održava Bosnu i Hercegovinu u stanju u kojem jeste: država sa priznatim granicama, ali osporenim političkim određenjem suverene države i nacije priznate prijemom u Ujedinjene nacije", istakao je.

Upravo zato Studija nudi Razlikovni rječnik, kao alat za demontažu hegemonijskog vokabulara. U njemu se hegemonijski pojmovi — poput suvereniteta, federalizma, entiteta, građanina, javne politike, pravne države, političke kulture, identiteta i javnog interesa — vraćaju u svoje evropsko i demokratsko značenje.

Cilj Studije i glosara nije samo akademski. Cilj je politički jasan: da Bosna i Hercegovina bude shvaćena i uređena kao politička zajednica svojih građana, a ne kao geopolitički talac etnonacionalnih projekata. Bez redefiniranja političkog jezika, Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena u postdejtonskim odnosima moći.

"Naš izbor su zapadne demokratske integracije na vrijednostima društva ravnopravnih i suverenih građana, naš politički i teorijski vokabular mora biti kontekstualiziran sa tim opredjeljenjem", zaključak je današnje sjednice.