Sunce stiglo, ali i alergije: Koji su simptomi i kako ih spriječiti

Maj je uveliko, konačno lijepo vrijeme, ali iako se svi radujemo sunčanim danima, dolaskom toplijeg vremena stižu i alergije.

Alergija je neuobičajni i neprimjereni odgovor organizma na različite faktore okoline. Manifestuje se kao reakcija na faktore okoline kao što su polen ili prašina, a koje nazivano antigenima ili alergenima.

Simptomi alergijske reakcije znatno se razlikuju u brzini nastanka i intenzitetu.

"Ponekad se lokalizovani i opći simptomi mogu razviti tako brzo da ugrožavaju život bolesnika što se karakteriše kao anafilaktički šok. Sklonost alergiji je i naslijedna što nazivamo atopijom. Znatno je veća mogućnost nastanka neke alergijske bolesti ako su oba roditelja atopičari", navode u pojašnjenju iz Hitne pomoći KS.

Alergijske reakcije su vrlo česte, te skoro svaka osoba bar jednom u toku života ima neku alergijsku reakciju.

Alergiju najčešće mogu izazvati: hrana, lijekovi, ubodi insekata. Kod djece je najčešći okidac hrana, a kod odraslih lijekovi.

Najčešći alergeni u ishrani su: kikiriki, orašasti plodovi (badem, lješnjak, orah ), mlijeko, jaja, pšenica, soja, riba i školjke.

Što se tiče uboda insekata, u največem broju slučajeva dolazi samo do lokalne reakcije u vidu crvenila, otoka i svrbeža.

"Fatalnu reakciju najčešće izazivaju insekti kao sto su : pčele, ose, bumbari, obadi i stršljeni, gdje uvijek treba biti na oprezu. Vrlo česti alergeni su i grinje, prašina, životinjska dlaka, polen itd. Do alergijske reakcije može doći odmah nakon kontakta sa alergenom, a može i nakon određenog vremena (8-12h). Simptomi mogu varirati od lakih do teških, te mogu biti lokalizovani na određenom dijelu tijela ili sistemski", ističu iz Hitne pomoći KS.

Ukoliko se simptomi ponavljaju isključivo u određenim godišnjim dobima riječ je o sezonskim alergijama poput sezonskog alergijskog rinitisa i konjunktivitisa koji se javljaju u proljeće i/ili jesen.

Znakovi alergijske bolesti gornjeg dijela disajnog sistema su: otečenost nosne sluznice uz otežano disanje na nos, curenje iz nosa, svrbež nosa, kihanje, smanjenje osjeta mirisa, svrbež i suzenje očiju, svrbež nepca, grlobolja.

Posebna pažnja se treba posvetiti ukoliko se primjeti oticanje jezika, ili nepca, zbog opasnosti od zatvaranja disajnog puta.

Najčešći simptomi alergijske bolesti donjih dišnih puteva su: suhi, podražajni kašalj (češće noću), osjećaj težine ili pritiska u prsima, osjećaj težeg disanja ili gušenja, zviždanje i/ili hroptanje pri disanju, teže podnošenje napora. Izlaganje hladnom zraku, visok stepen vlage u zraku, duhanski dim, boravak u prašnjavom prostoru mogu pogoršati simptome.

Kožne alergijske bolesti prezentiraju se kao osip po tijelu. Često se javljaju u dojenačkoj dobi, kao atopijski dermatitis, neovisno o prehrani, dok je dojenče još uvijek isključivo na prehrani majčinim mlijekom. Karakterišu se najčešće suhoćom, crvenilom i svrbežom kože na pregibima udova, vratu i obrazima.

Budući da je svaka alergijska reakcija potaknuta posebnim alergenom, glavni cilj dijagnoze je pronalaženje tog alergena.Testovi mogu pomoći pri određivanju jesu li simptomi povezani s alergijom i koji je alergen odgovoran. Kožni testovi su najkorisniji za određivanje tačnih alergena.
U terapiji alergijskih reakcija kao najvažnija mjera navodi se izbjegavanje alergena.

Sljedeći korak u liječenju alergija su, naravno, lijekovi. Tu prije svega spadaju tzv. antihistaminici, lijekovi koji uspješno suzbijaju simptome alergije i pacijentima donose olakšanje tegoba.

Ukoliko osjetite neke promjene obavezno se javite ljekaru. Više informacija pročitajte OVDJE.