Sead Turčalo za Radiosarajevo.ba: Max Primorac, Karadžićeve tirade i opasna dehumanizacija

Tragom brojnih reakcija u bosanskohercegovačkoj javnosti na skandalozne izjave Maxa Primorca, saradnika think-tanka Heritage Foundation, koji je Bosnu i Hercegovinu nazvao propalom državom te za to okrivio Bošnjake, odnosno, kako je rekao, "muslimane". On je ustvrdio da "muslimani progone Hrvate" te da će samo treći entitet spasiti ovu proganjanu kršćansku zajednicu, nastojeći, po svemu sudeći, kreirati nove krize u Bosni i Hercegovini, posebno u vrijeme kada američka diplomatija vodi snažne aktivnosti na realizaciji projekta Južne plinske interkonekcije. U najmanju ruku, indikatnivno.

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba ove kontroverzne narative izrečene pred Kongresom Sjedinjenih Američkih Država analizira prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Profesor Turčalo je detaljno analizirao snimak obraćanja Primorca, iznoseći zaključke o jednoj krajnje opasnoj pojavi.

Brutalna dehumanizacija

"Ono što je većina komentatora i analitičara detektirala jeste da je Max Primorac pred američkim Kongresom ponudio staru priču u novom pakovanju: Bosnu i Hercegovinu kao propali eksperiment u kojem navodno 'muslimani' tlače 'kršćane', a Zapad mora birati između odbrane civilizacije i raspada države, koristeći rječnik koji podsjeća na rane devedesete i Karadžićeve tirade", priča Turčalo.

Trending

Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski

Kako primjećuje, u cijelom izlaganju on Bošnjake dosljedno naziva "muslimanima", svodeći ih na vjersku skupinu i negirajući im status političkog naroda.

"Takva retorička figura dehumanizacije ima dugu i zloslutnu tradiciju na ovim prostorima. U pripremama za agresiju i tokom rata su velikosrpski ekstremisti i ideolozi upravo terminologijom 'muslimani' sugerirali da su Bošnjaci strano tijelo u Evropi, implicitno prijeteći njihovoj ravnopravnosti pa i opstanku", dodao je.

Prije 1 dan

Mehmedović o izjavi Maxa Primorca: Čovićev HDZ pokušava ostvariti ratni cilj podjele BiH

Strategija žrtvenog jarca

Pritom je Primorac taj narativ smjestio u ideološki jezik svog konzervativnog think-tanka.

"Paradoksalno je da optužuje State Department za 'identitetsku politiku' i 'fiktivni bosanski identitet', dok on sam cijeli nastup gradi na rigidnim etno-religijskim podjelama. Posebno je u cijelom njegovom svjedočenju otrovna strategija žrtvenog jarca, jer za gotovo svaki problem u Bosni i Hercegovini on pronalazi jednog krivca, a to je 'političko Sarajevo', odnosno bošnjačka većina. On predstavlja BiH kao trajno nespojivu zajednicu 'muslimana, Hrvata i Srba', u kojoj su jedni vječiti krivci, a druga dva naroda vječne žrtve", analizira profesor Turčalo.

Centralni argument na koji se Primorac poziva i na kojem gradi zahtjev da se Ured visokog predstavnika povuče i zemlju prepusti "njenim narodima" jeste da je BiH "propala država".

"Istina je da je Bosna i Hercegovina daleko od idealne, stabilne demokratije. Ali nazvati je propalom državom znači zanemariti i historijski kontekst i činjenično stanje. Primorac ignorira sve pozitivno što je izgrađeno uz međunarodnu pomoć, od obnovljene infrastrukture, preko uvođenja jedinstvene valute, carina, uspostave Centralne banke, pa i integriranih Oružanih snaga BiH, do činjenice da je BiH danas i formalno kandidat za članstvo u EU. 'Propale države' ne postaju kandidati za EU niti uspijevaju održavati stabilnost svojih granica i institucija toliko godina", dekonstruira sagovornik portala Radiosarajevo.ba Primorčev narativ.

Prije 1 dan

Galić: Priča da Bošnjaci "guše" Hrvate je laž,Primorac zaboravlja posljedice fašističke Herceg-Bosne

Naravno, napominje Turčalo, BiH je i dalje krhka i polarizirana, ali upravo zbog unutrašnjih opstrukcija onih aktera koji uporno rade protiv njene konsolidacije.

"Primorac prešućuje da su najglasniji proklamatori 'propasti BiH' ujedno i najzaslužniji što država stagnira. Kada Milorad Dodik godinama blokira rad državnih institucija, prijeti odcjepljenjem RS-a i otvoreno sabotira svaku integraciju zemlje, nije li to ono što Primorac koristi kao dokaz da država ne funkcioniše? Slično vrijedi i za HDZ BiH koji godinama svojim zahtjevima za daljnjom etnizacijom države drži Federaciju BiH u taočkoj krizi i paralizi. Svako takvo svjesno blokiranje života institucija stvara dojam nefunkcionalnosti, a onda Primorac krivicu prebaci na međunarodnu zajednicu i 'muslimansku majorizaciju'", konstatira Turčalo.

Stari projekt "Herceg-Bosne"

U konačnici, cijelo njegovo svjedočenje cilja na jedno, a to je da u prvi plan istakne fabricirani narativ o "muslimanskoj dominaciji" i hrvatskoj "diskriminaciji".

"BiH je po Ustavu jedna od najdecentraliziranijih država u Evropi, sa snažnim entitetskim i kantonalnim ovlastima i čitavom šumom mehanizama veta. U takvom sistemu problem nije preglasavanje, nego hronična manjinska blokada, odnosno činjenica da relativno mali, ali dobro organizirani etno-politički blokovi mogu zaustaviti volju većine građana. Pričati o 'gotovo istrebljenom narodu' dok HDZ drži ključne poluge vlasti na državnom i entitetskom nivou znači svjesno zamjenjivati činjenice političkim spinom", riječi su dekana FPN-a u Sarajevu.

Konstatira da se to uklapa u ideju trećeg entiteta koju Primorac promovira kao navodno logično rješenje.

Prije 1 dan

Dragan Bursać: Primorčevo neoustaštvo i laži o "muslimanskoj prijetnji"

"U stvarnosti, riječ je o starom projektu Herceg-Bosne, rehabilitiranom dugi niz godina pod novim imenom. Mapirati 'hrvatski entitet' na današnje BiH znači praktično nagraditi rezultate etničkog čišćenja, koji su već u kombinaciji sa genocidom nagrađeni entitetom Republika Srpska, i otvoriti pitanje novih linija razgraničenja, novih manjina i novih frustracija. To nije nikakav belgijski federalizam, koji se koristi kao lažni argument, nego spor povratak u implementaciju ciljeva iz perioda 92–95. Treći entitet bi formalizirao etničku teritorijalizaciju, gurnuo BiH iz ionako krhke države prema labavoj konfederaciji tri 'zaštićena prostora' i dao dodatni vjetar u leđa separatističkim fantazijama, prije svega onima koje podržava Moskva i susjedi skloniji igranju s granicama nego jačanju institucija."

"Naši" i "njihovi"

Naravno, njegovo svjedočenje nije toliko namijenjeno našim domaćim raspravama, koliko strukturama u Washingtonu.

"Kada se taj Primorčev diskurs, u maniru hladnog 'geopolitičkog realizma', prenese u Washington, on zvuči zavodljivo jednostavno. Imate 'nefunkcionalnu muslimansku državu, umorni Zapad, rješenje je podjela'. Primorac na prilično primitivnom diskurzivnom nivou, ali razumljivom za njegovu ciljnu grupu, svojim svjedočenjem crta Bosnu i Hercegovinu kao prostor trajne civilizacijske konfrontacije, gdje linije na mapi prate šemu 'naših' i 'njihovih' vjekovnih teritorija, umjesto da polazi od stvarne društvene i institucionalne kompleksnosti postdejtonske države", upozorava.

Upravo zbog svega ovoga, ključno je ne ostaviti ovakav narativ bez odgovora.

"Ne zato što je Primorac posebno važan, već zato što njegov diskurs sažima širi pokušaj da se Bosna i Hercegovina svede na eksperiment koji je 'dokazano propao' i koji se sada treba rashodovati po etničkim šavovima. Stvarna bitka nije ova između 'suvereniteta naroda' i 'strane diktature' o kojoj je govorio Primorac, nego između dva modela budućnosti, odnosno dvije staze. Jedna staza na kojoj će svi u Bosni i Hercegovini, uz sve teškoće, graditi institucije i vladavinu prava, i druga na kojoj će svaka od njih biti zatvorena u vlastiti etnički tor pod patronatom moćnog zaštitnika. Iskustvo posljednjih trideset godina jasno govori da bi ova druga staza nas odvela nazad u historiju", zaključuje dekan Turčalo.