Prof. Alibašić: Poruke pape Lava ohrabrujuće u vremenima nesigurnosti i svakovrsnih sijača straha

Povratak pape Lava XIV. 2. decembra sa Bliskog istoka obilježio je završetak njegova prvog inozemnog apostolskog putovanja, tokom kojeg je posjetio Tursku i Liban, uputio snažne poruke mira te izrazio zahvalnost libanskom narodu za, kako je istaknuo, "toplu dobrodošlicu i gostoljubivost", izvijestio je Vatican News, prenosi IKA.

Poruke pape Lava posebno su važne danas kada, čini se, svijet srlja u raspad međunarodnog poretka i moguće nove strahote.

Razlog za nadu

O značaju ovog apostolskog pohoda za portal Radiosarajevo.ba komentirao je prof. dr. Ahmet Alibašić, prodekan Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Trending

Kako ćemo glasati na Općim izborima 2026? CIK objavio izgled prvih glasačkih listića

"Sigurno je da su ova posjeta i poruke koje je papa odaslao tokom nje ohrabrujući potezi i vremenima nesigurnosti i svakovrsnih sijača straha. Katolici i muslimani su dvije pojedinačno najbrojnije vjerske zajednice u svijetu. Tim brojkama treba dodati druge zajednice koje su bile uključene u tok posjete. Jednom riječju, posjeta je imala i kvantitet i kvalitet koji daje razlog za nadu", kazao je profesor Alibašić.

Neposredno nakon posjete pape Lava Bliskom istoku Odjel za međureligijski dijalog Komisije za evangelizaciju i kulturu Vijeća evropskih biskupskih konferencija (CCEE) organizirao je u njemačkom Augsburgu, od 26. do 28. studenoga 2025., susret predstavnika europskih biskupskih konferencija zaduženih za međureligijski dijalog, na temu "Nostra aetate 60 godina poslije: Perspektive dijaloga između katolika i muslimana".

O odnosu katolika i muslimana govorio je akademik Franjo Topić, ugledni teolog, univerzitetski profesor, predsjednik Paneuropske unije BiH. Monsinjor Topić ranije je za Radiosarajevo.ba govorio o posjeti Svetog Oca Bliskom istoku.

"Ovo je prvi posjet pape Lava XIV. izvan Italije, i vrlo je znakovit. Povod je 1700. obljetnica Prvog općeg sabora u Niceji, blizu Carigrada, održanog 325. godine. Tamo je želio otići i pokojni papa Franjo, ali ga je u tome spriječila smrt. Ovaj posjet Lava XIV. pokazuje da će on u velikoj mjeri slijediti ideje pape Franje", kazao je Topić.

Papa Lav, osim što je poglavar Katoličke crkve s 1,4 milijarde katolika, ujedno je i predsjednik male, ali važne države Vatikana.

"Turska ga je dočekala na najvišoj razini. Papin govor i cijeli boravak u Turskoj bili su u znaku mira među ljudima i narodima te dijaloga među religijama. I predsjednik Erdoğan govorio je o dijalogu i miru. Turska ima važnu ulogu i na Bliskom istoku", istakao je on.

Papa je posjetio katolike i druge kršćane u Istanbulu, ranijem nekadašnjem Carigradu.

02.12.25. 19:36

Poruke apostolskog prvog putovanja pape Lava: Mir između muslimana i kršćana za mir u svijetu

"S pravoslavnim patrijarhom Bartolomejem, koji je veliki pobornik ekumenizma, potpisao je deklaraciju o daljnjem unapređenju dobrih odnosa između katolika i pravoslavnih. Kad bi patrijarh imao stvarnu vlast nad svim pravoslavnima, stvari bi išle puno bolje. No pravoslavne Crkve su autonomne i patrijarh im ne može naređivati. Unatoč tome, odnosi će se barem donekle poboljšati. Za širu javnost posebno je važno što su oba poglavara potpisala preporuku da se Božić i Uskrs slave na isti dan", naveo je ranije mons. Topić.

Ne može se ratovati u ime Boga

Pohod je obilježila i poruka Libanu, važna poruka za ovu zemlju i regiju.

"Smatram važnim što je papa posjetio i Libanon, koji se često naziva bliskoistočnom Švicarskom. Država je osnovana 1948. i tada je imala oko 50% katolika maronita te 50% muslimana – sunita, šijita i drugih. Ustavom je određeno da je predsjednik države katolik, a predsjednik vlade musliman. To je dugo dobro funkcioniralo, sve dok Sirija i Izrael nisu izazvali rat u Libanonu 1974.–1990., okupiravši pojedine dijelove zemlje i narušivši ravnotežu između kršćana i muslimana", naveo je Topić ranije za Radiosarajevo.ba, te zaključio:

"I u Libanonu je papa promovirao pomirenje i mir. Posebno je bila upečatljiva njegova misao da se ne može ratovati u ime Boga i u ime religije".