Srbiji i BiH 195 miliona eura pomoći od EU-a

Evropska unija će izdvojiti ukupno 195 miliona eura za sanaciju šteta od poplava u Srbiji i Bosni i Hercegovini, izjavio je u srijedu komesar za prorširenje EU-a Štefan Fule u Briselu, na donatorskoj konferenciji "Obnovimo zajedno" za saniranje posljedica majskih poplava.

Tekst bez intervencija preuzimamo sa prijateljskog portala Al Jazeera Balkans.

On je rekao da se radi isključivo o novcu od institucija EU-a i da u tu cifru ne ulaze donacije pojedinačnih članica.

"Od ukupno 195 miliona eura, 85 miliona eura bit će idzvojeno za Bosnu i Hercegovinu, 80 miliona eura za Srbiji, a 30 miliona eura će se ticati regionalnih mjera za namirivanje štete", kazao je Fule i dodao da je Evropska komisija zatražila od zemalja članica EU-a dodatnih 123 miiona eura za dalju obnovu i prevenciju poplava.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je da očekuje da će iznos sredstava koje će Srbija dobiti na Donatorskoj konferenciji biti "frapantno" visok i istakao da će zemlja opravdati povjerenje EU i svih ostalih donatora.

"Srbija je ovo zaslužila svojim ponašanjem u pretodne dve godine i Srbija će ovo opravdati poverenje koje ima", rekao je Nikolić pred završetak Donatorske konferencije u Briselu.

Šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen ocijenio je za Srnu uspješnom današnju donatorsku konferenciju, ikao u ovom trenutku nije poznata ukupna suma prikupljenih sredstava.

"Već sada se može reći da je izvjesno da je konferencija uspješna, uprkos činjenici da u ovom trenutku nije poznata ukupna suma prikupljenih sredstava za obnovu poplavom pogođenih pordučja u BiH i Srbiji", rekao je Sorensen.

"Uvjeren sam da ćemo do kraja biti svjedoci značajne privrženosti cjelokupe međunarodne zajednice BiH i Srbiji", dodao je.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, koji također učestvuju na konferenciji, zahvalili su se učesnicima na solidarnosti i pomoći za obnovu u ovim državama.

"Srbija dobročinstvo ne zaboravlja, podigla je spomenik zahvalnosti Francuskoj za pomoć u Prvom svetskom ratu, obeležiće dostojno, spomenikom u nekom od poplavljenih gradova, i ovo do sada nezabeleženo svrstavanje celog sveta uz naš narod. Biće to opomena da poštujemo prirodu, ali i spomenik, koji će ovekovečiti ljudsku solidarnost - vrlinu na koju smo svi zajedno ponosni. Poznajem svoj narod, ovu dobrotu vam ni naši potomci neće zaboravi", poručio je Nikolić.

'Raditi ruku pod ruku'

Izetbegović je izjavio da će obnova Bosne i Hercegovine i Srbije poslije katastrofalnih majskih poplava biti moguća samo ako se bude radilo zajedno i zahvalio na solidarnosti i podršci.

"Prirodna katastrofa koja nas je zadesila nije poznavala granice, ali ni odgovori vlada nisu poznavali granice. Bilo je saradnje i solidarnosti tokom poplava, a ona se nastavila i kad se voda povukla", rekao je Izetbegović.

Nikolić je učesnike konferencije obavijestio da je Vlada Srbije nakon temeljnih procjena i u saradnji s EU-om i Ujedinjenim narodima sačinila Izvještaj i procjenu štete u pogledu poplava i da ona iznosi 1,5 milijardu eura.

Izetbegović je naveo da su ukupne ekonomske posljedice poplava u Bosni i Hercegovini procijenjene na 2,1 mijardi eura, što je, kako je naveo, 15 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda Bosne i Hercegovine, dodajući da su najviše pogođeni privatni sektor, poljoprivreda, transport...

"Potreban je hitan odgovor kako ljudi ne bi dočekali zimu van svojih kuća", kazao je Izetbegović.

Nikolić se zahvalio francuskom predsjedniku Francoisu Hollandeu, koji se, kako je rekao, bez premišljanja prihvatio da ta zemlja bude pokrovitelj ovog skupa solidarnosti i dobrote.

Također se zahvalio generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-moonu, EU i Sloveniji.

Kako je rekao, Srbiji je potrebna pomoć u saniranju štete i u stvaranju uvjeta da se mogu primijeniti preventivne mjere zaštite od poplava.

Izetbegović je naveo da su prethodnih godina uloženi veliki napori kako bi odnosi u regiji bili poboljšani i ocijenio da je trenutno saradnja na Zapadnom Balkanu na nivou kakav do sada nije viđen.

"Poplave koje su nas pogodile pokazuju da u budućnosti moramo raditi 'ruku pod ruku'", kazao je Izetbegović.

'Odgovornost za obnovu na BiH i Srbiji'

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija predstavio je učesnicima konferencije izvještaj o potrebama ove zemlje.

"Ono što je nama od izuzetne važnosti je realizacija kratkoročnih potreba u Bosni i Hercegovini. Naši kratkoročni ciljevi su jasni - osigurati krov nad glavom za sve građane koji su ostali bez svojih domova u poplavama, obezbijediti da sva djeca najesen krenu u školi i sačuvati postojeća radna mjesta, a ukoliko postoji mogućnost - otvoriti i nova."

Lagumdžija je zbog toga od donatora zatražio da maksimalno ubrzaju procedure i da po hitnom postupku postanu operativna sredstva namijenjena izgradnji i sanaciji.

Premijerka bh. entiteta Republika Srpska Željka Cvijanović rekla je da nema velika očekivanja od donatorske konferencije, jer ta sredstva neće biti dovoljna da se sanira sva šteta od poplava, koja je ogromna u svim sektorima.

Štefan Fule je istakao da odgovornost za obnovu od poplava počiva prije svega na Srbiji i Bosni i Hercegovini, koje se trebaju uključiti u regionalne i evropske programe odbrane od prirodnih nepogoda.

"Prevencija je jeftinija od sanacije poslije nesreće. Uvijek se isplate investicije u prevenciju", rekao je.

On je dodao da će donatori obezbijediti dio sredstava za obnovu, ali da je na državama koje su pogođene poplavama odgovornost da ta sredstva što bolje primjene i najavio da će za šest mjeseci biti održana konferencija na kojoj će se ocijeniti kako su sredstva iskorištena.

'Niste sami'

Evropska komesarka za humanitarnu pomoć i vanredne situacije Kristlina Georgieva izjavila je da Srbija i Bosna i Hercegovina nisu same u suočavanju s posljedicama majskih poplava i da je EU spremna pomoći.

"Vidjela sam svojim očima posljedice poplava", rekla je ona na otvaranju donatorske konferencije u Briselu i podsjetila da je EU, preko svoje službe za hitne reakcije, odmah reagirala.

Georgieva je kazala da su spasilačke ekipe "učinile čuda" i da mnogi nisu spavali po 48 sati.

"U Bosni i Hercegovini smo zatrpali preko 100 metara duboku rupu, a u Srbiji smo spasli ključno energetsko postrojenje", ukazala je komesarka.

"Možemo poručiti: 'Niste sami!'", rekla je Georgijeva učesnicima konferencije na njihovom jeziku.

Na konferenciji učestvuju i brojni zvaničnici iz evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država, Japana i predstavnici međunarodnih organizacija, kao što su UN, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, OSCE...

Cilj konferencije je prikupljanje sredstava donatora za obnovu poplavljenih područja.Evropska komisija je domaćin konferencije, a njeni suorganizatori su Francuska i Slovenija. Prije početka konferencije upriličen je trilateralni sastanak Izetbegovića, Nikolića i predsjednika EK-a Josea Manuela Barrosa.