Akademik Slobodan Blagojević: Povratak Biblioteke u Vijećnicu bio bi važan čin za duh Sarajeva i BiH

Akademik Slobodan Blagojević, pjesnik, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnih historičara i antologičara, podržao je građansku inicijativu za povratak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u sarajevsku Vijećnicu.

Vijećnica – moj dom

U izjavi za portal Radiosarajevo.ba, Blagojević je podsjetio da je Nacionalna i univerzitetska biblioteka u Sarajevu decenijama bila jedna od najboljih biblioteka na Balkanu te da je upravo u njenim prostorima nastalo njegovo kapitalno djelo – Velika knjiga lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas, objavljena u tri toma na gotovo 2.400 stranica.

"Nacionalna i univerzitetska biblioteka u Sarajevu bila je jedna od najboljih biblioteka na Balkanu. U toj sam biblioteci od 1974. do 1984. godine radio svoju Veliku knjigu lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas. Biblioteka je tada bila moj drugi dom i posjedovala je sav materijal za jedan ovako epohalan poduhvat", istakao je Blagojević.

Podsjetio je da je Vijećnica, zajedno s Bibliotekom, teško stradala tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

"Nažalost, Vijećnica je stradala od agresora na Bosnu i Hercegovinu, a tako i sama Biblioteka. Bio bi to znakovit potez za duh i kulturu Sarajeva i Bosne i Hercegovine kada bi se Biblioteka ponovo vratila u Vijećnicu", poručio je akademik Blagojević.

Njegova podrška pridružuje se sve većem broju pisaca, umjetnika, univerzitetskih profesora, arhitekata i građana koji posljednjih mjeseci podržavaju inicijativu za povratak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u njen historijski dom, ističući da je riječ o pitanju očuvanja kulturnog pamćenja, identiteta i kontinuiteta države Bosne i Hercegovine. O tome više možete čitati OVDJE. 

Pokrenuta je i online peticija čiji je cilj vratiti prostor Vijećnice NUB-u. Peticiju je do sada podržalo više od 1.124 osobe iz 20 država svijeta i skoro 40 gradova i općina iz cijele Bosne i Hercegovine. Peticiju i dalje možete potpisati OVDJE. 

Ko je Slobodan Blagojević?

Slobodan Blagojević, književnik, filozof, esejist, prevodilac, urednik i publicist rođen je 1951. godine u Sarajevu. Od 1987. do 1992. godine živio je i radio u Beogradu, Srbija, a od 1992. do 2010. godine u Amsterdamu, Nizozemska. Od 2010. godine nadalje ponovo živi i radi u Sarajevu kao profesionalni književnik.

Osnovno i srednje obrazovanje stekao u Sarajevu kao maturant sarajevske Prve gimnazije. Završio studij historije jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1975. godine s diplomskim radom na temu književnog djela Rastka Petrovića. Studirao je filozofiju i sociologiju na istom fakultetu. U toku prvog semestra akademske 1984–1985. godine bio je predavač po pozivu na New York University, u New Yorku, SAD.

Tokom studija u Sarajevu, bio je urednik studentskog lista Naši dani od 1971. do 1973. godine. Urednik u uredništvu sarajevskog časopisa za književnu kritiku Izraz od 1976. do 1979. godine. Glavni urednik beogradskog časopisa za književnost Delo od 1987. do 1992. godine. Suosnivač intelektualnog udruženja Beogradski krug i aktivan član beogradskog Centra za antiratnu akciju u periodu od 1989. do 1992. godine. Suosnivač i urednik međunarodnog književnog časopisa na engleskom jeziku Erewhon, koji je izlazio u Amsterdamu, Nizozemska, od 1993. do 1995. godine.

Djela:

Poezija: U senci sa vitezom na mesečini, Sarajevo, Svjetlost, 1974; Méne, Sarajevo, Svjetlost, 1976; Prolaznost i uplitanje u nju (pod autorskim pseudonimom Anhel Antonić), Sarajevo, Svjetlost, 1978; Proze, tlapnje, stance, Sarajevo, Veselin Masleša, 1980; Đavolja obrtnica (Anhel Antonić), Beograd, Nolit, 1981; Iz umjetnosti pjesništva, Sarajevo, Veselin Masleša, 1983; Slika bojnog saveznika, Beograd, Nolit, 1985; Vidyā, Sarajevo, Zadrugar, 1988; Grci, Vršac, KOV, 1995; Pjesme, 1985-2007, Cetinje, OKF, 2008; Pjesme (Anhel Antonić), Podgorica, CDNK, 2010; Posvemašnja narav (izabrane pjesme), Cetinje-Podgorica, OKF, 2017.

Proza: Pisma prestoničkom listu, Beograd, Nolit, 1992; Pisma prijestolničkom listu, Split, Feral Tribune, 2001; Mrka kapa, Split, Feral Tribune, 2001; Glagoljivo groblje, Cetinje, OKF, 2017. Drama: Arhajci, Beograd, Delo, 1990.

Esejistika: Poezija, mistika, povijest, Sarajevo, Svjetlost, 1985; Kratki uvod u vječnu polemiku, Zagreb, VBZ, 2009. 

Prevodilaštvo: Konstantin Kavafi: Grad, Banjaluka, Glas, 1980; Konstantin Kavafi: Sabrane pjesme, Sarajevo, Svjetlost, 1988; Konstantin Kavafi: Sabrane pjesme, Sarajevo, Dani, 2004.

Priređene antologije: Antologija novijeg pjesništva u Bosni i Hercegovini, Čačak, Gradac, 1979; Antologija bosanskohercegovačke poezije dvadesetog stoljeća, Sarajevo, Lica, 1981; Američke poetike (ko-autor sa Dubravkom Đurić i Hamdijom Demirovićem), Beograd, Delo, 1989; Velika knjiga lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od IX. stoljeća do danas, Sarajevo-Zagreb, Synopsis (u štampi); Velika knjiga američke poezije od 17. stoljeća do danas (koautor sa Hamdijom Demirovićem), u pripremi.

Priređene monografije: Lirika nevremena/Ilija Jakovljević, Sarajevo, Zadrugar, 1982; Sabrane pjesme/ Atif Ljubović, Sarajevo, Zadrugar, 1984; Sabrane pjesme/Avdo Karabegović-Hasanbegov, Sarajevo, Zadrugar, 1985; Izabrane pjesme/Mihailo Miron, Sarajevo, Zadrugar, 1985.

Publicistika: Bloedverwanten: De Joegoslavische oorlog en de Europese vrede (ko-autor sa Hamdijom Demirovićem), Amsterdam, Van Oorschot, 1994; Tri čiste obične pameti, Beograd, B92, 1996.

Nagrade i priznanja: Nagrada izdavača Svjetlost za najbolju prvu knjigu pjesama, Sarajevo, 1974; Nagrada Trebinjskih večeri poezije, Trebinje, 1975; Nagrada Književne omladine BiH, Sarajevo, 1975; Nagrada Ivo Lola Ribar za poeziju, Zagreb, 1977; Nagrada izdavača Nolit za najbolju knjigu pjesama, Beograd, 1985; Nagrada izdavača Svjetlost za najbolju knjigu esejistike, Sarajevo, 1985; Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva za značajne doprinose i ostvarene domete u poeziji, esejistici, umjetničkoj kritici i prevodilaštvu, Sarajevo, 1992.

Uz sva gore nabrojana djela i aktivnosti, autor se tokom cijele karijere intenzivno bavio umjetničkom kritikom (napose književnom, likovnom i teatarskom), te objavio veliki broj tekstova na ove teme u svim vodećim medijima u bivšoj Jugoslaviji.

Tome treba dodati znatan korpus polemičkih i društveno-političkih komentara i članaka, kao i autorov trajni angažman na odbrani općih humanističkih vrijednosti i nepokolebljivog protivljenja nasilju i ratnohuškačkim ideologijama iskazan u nebrojenim javnim nastupima i objavljenim tekstovima kod nas i širom Europe.

Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje umjetnosti izabran je 2018. godine.