Pisci, intelektualci i građani masovno podržavaju povratak NUB BiH: "Knjigama je mjesto u Vijećnici"
Građanska inicijativa za povratak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u sarajevsku Vijećnicu nastavlja okupljati sve veći broj građana, kulturnih radnika, univerzitetskih profesora, bibliotekara, umjetnika i javnih ličnosti iz Bosne i Hercegovine i dijaspore.
Nakon što su podršku inicijativi dali istaknuti pisci poput Semezdina Mehmedinovića, Feride Duraković, Sinana Guđevića, prof. dr. Senadina Musabegovića, Vladimira Pištala, brojni umjetnici, među kojima i akademik Amir Vuk Zec, kao i predstavnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, svakodnevno pristižu novi potpisi građana koji smatraju da je vrijeme da se ispravi historijska nepravda nastala nakon obnove Vijećnice.
"Biblioteku nikad nije trebalo ni izmjestiti iz Vijećnice"
Podsjetimo, inicijativa traži da se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine vrati u prostor iz kojeg je nasilno protjerana nakon spaljivanja Vijećnice u augustu 1992. godine, kada je uništeno gotovo dva miliona knjiga, rukopisa i dokumenata, u jednom od najvećih kulturocida u savremenoj evropskoj historiji.
Alek Tanković za Radiosarajevo.ba: "Mogao sam nastupati za SAD, ali sam izabrao Bosnu i Hercegovinu"
U obrazloženjima potpisa građani gotovo jednoglasno ističu kako Vijećnica nije samo jedna od najprepoznatljivijih građevina Sarajeva, nego i simbol znanja, kulture i državnog pamćenja Bosne i Hercegovine.
Mnogi podsjećaju da je upravo zato Vijećnica bila meta granatiranja tokom opsade Sarajeva.
Profesorica Mirna Zeco sa Univerziteta u Sarajevu smatra da je riječ o pitanju od ogromnog nacionalnog značaja.
"Profesorica sam na Pedagoškom fakultetu UNSA i u potpunosti podržavam ovu peticiju. Mislim da je od ogromnog nacionalnog i kulturnog interesa za Bosnu i Hercegovinu."
Sličnu poruku šalje i Alma Fazlić, koja naglašava da Nacionalna biblioteka predstavlja jednu od ključnih državnih institucija.
"Potpisujem jer je Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine jedna od najvažnijih državnih institucija u oblasti kulture, obrazovanja, nauke i zaštite kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine."
Semezdin Mehmedinović nakon priznanja NUBBiH: Bit ću miran tek kada se knjige vrate u Vijećnicu
Građani posebno ističu da Vijećnica mora ponovo biti mjesto čitanja, istraživanja i susreta sa znanjem.
Berin Henda poručuje kratko:
"Vijećnica treba da bude kuća znanja i mudrosti."
Tea Ekert podsjeća da je njena suština uvijek bila vezana uz knjigu.
"Knjigama je mjesto u Vijećnici jer je Vijećnica uvijek bila mjesto knjiga."
Veliki broj potpisnika smatra da je povratak Biblioteke pitanje dostojanstva države.
Novinar Denis Džidić, direktor BIRN-a, podsjeća zbog čega je Vijećnica uopće spaljena.
"Biblioteku nikad nije trebalo ni izmjestiti iz Vijećnice. Potrebno ju je vratiti u Vijecniću zbog historijskog kontinuiteta i simboličkog značaja i razloga zbog kojih je i zapaljena '92. godine. Povratak Biblioteke u Vijećnicu nakon rekonstrukcije je morala biti poruka onima koji su pokušali i na taj način pokazati gađenje prema svemu bosanskom i izbrisati historijski kontinuitet države i njenih građana - da to nisu uspjeli. Danas je besmisleno tražiti razloge zašto bi je trebalo vratiti kad je to prosto pod moranje iz više razloga", naveo je Džidić.
Bojan Hadžihalilović: "Vratit će se knjige"
"Nisu je zapalili zato što je u njoj bio salon za svadbe"
Sličnu poruku šalje i Armin Krdžević, koji naglašava da je potrebno obnoviti ne samo zgradu nego i njen smisao.
"Nisu je u ratu zapalili zato što je u njoj bio salon za svadbe nego zato što je u toj zgradi bio sadržan identitet bosanske državnosti. Zgradu smo obnovili kao tijelo, sada je red da obnovimo i njen sadržaj."
Za mnoge građane upravo je današnja namjena Vijećnice razlog zbog kojeg smatraju da se mora otvoriti ozbiljan društveni dijalog.
Dženita Özgüner smatra da je porazno što se ovo pitanje uopće mora rješavati peticijom.
"Sramota je da ovo pitanje nije prioritet nad prioritetima i da ga uopće moramo rješavati peticijom."
Intervju | Semezdin Mehmedinović: Bosni nedostaju pozitivne priče, bez kulture nema države
Građani podsjećaju i na činjenicu da su hiljade ljudi tokom rata rizikovale vlastite živote spašavajući knjige.
Zlata Hamzić, dugogodišnja korisnica Biblioteke koja je cijeli rat provela u Sarajevu, piše:
"Znam kako su velikom žrtvom sačuvane knjige da bi danas bile raseljeno lice u vlastitom gradu. Obavezno ih treba vratiti svojoj kući."
Sličan stav dijeli i Azra Kujundžić, koja podsjeća da je Vijećnica spaljena upravo zato što je čuvala pisanu historiju Bosne i Hercegovine.
Sve češće se u komentarima pojavljuje i zahtjev da se trajno riješi status Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.
Jedna ilustracija, hiljade emocija: Midhat Kapetanović podržao povratak knjiga u Vijećnicu
Podrška iz cijele BiH
Berina Ramčić smatra da je potrebno istovremeno osigurati povratak Biblioteke u Vijećnicu, sistemsko finansiranje državne institucije i aktivniju ulogu međunarodne zajednice u zaštiti kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Podrška inicijativi dolazi i iz Mostara, Tešnja, Sanskog Mosta, Bihaća, Lukavca, Maglaja, Vogošće, Bugojna, ali i iz Kanade, što potvrđuje da pitanje Vijećnice odavno prevazilazi lokalne okvire.
Sve više građana smatra da se ovdje ne radi samo o jednoj zgradi, nego o odnosu države prema vlastitom pamćenju.
Poruka koja se najčešće ponavlja među stotinama potpisa možda najbolje sažima smisao cijele inicijative:
Knjigama je mjesto u Vijećnici. To nije pitanje nostalgije, nego kulture, identiteta i budućnosti Bosne i Hercegovine.
Do sada je peticiju potpisalo ukupno 1084 potpisnika iz 20 država, uključujući BiH (37 mjesta iz cijele BiH).
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
