33 godine od historijske odluke: Šaćir Filandra o danu kada je vraćeno ime Bošnjak
Prije 33 godine, u ratnom i opkoljenom Sarajevu, održan je Prvi bošnjački sabor. Odluke donesene 27. i 28. septembra 1993. godine obilježile su političku i nacionalnu historiju Bošnjaka, vraćeno je historijsko ime Bošnjak, potvrđen naziv bosanski jezik, a odbačen je mirovni plan koji je predviđao etničku podjelu Bosne i Hercegovine.
O značaju Sabora, vremenu u kojem je održan i pitanjima koja su i danas otvorena, za portal Radiosarajevo.ba govori prof. dr. Šaćir Filandra.
Prvi bošnjački sabor održan je u jednom od najtežih trenutaka rata. Sarajevo je bilo pod opsadom, veliki dio Bosne i Hercegovine zahvaćen ratom, a politički predstavnici suočeni s odlukama koje su mogle odrediti budućnost države.
Bosna i Hercegovina druga u svijetu po konzumaciji kafe po glavi stanovnika
Jedna od najvažnijih odluka odnosila se na nacionalno ime. Filandra podsjeća da je značaj tog čina bio mnogo veći od same promjene naziva.
"Muhamed Filipović, najvjerovatniji autor Deklaracije o narodnom imenu te osoba koja je sabornicima obrazložila motive i razloge promjene imena Musliman u Bošnjak, historijsku važnost akta renominacije izrazio je riječima da je ovo prvi put poslije Egzekutivnog odbora Muslimanske narodne organizacije, dakle nakon devet decenija, da se bosanski muslimani međusobno oslovljavaju bošnjačkim imenom", govori Filandra za naš portal.
U opkoljenom Sarajevu donesena historijska odluka: Danas se obilježava Dan Bošnjaka
Kako kaže, povratak imena Bošnjak Alija Isaković nazvao je prirodnim pravom naroda na vlastitu tradiciju.
"Bošnjačkim imenom je naglašena prirodna vezanost naroda za jezik, zemlju, etnos i tradiciju. Značaj tog čina je povijestan."
Zašto baš ratna 1993. godina?
Na pitanje zašto je upravo druga ratna godina bila trenutak u kojem je vraćeno historijsko ime, Filandra ističe paradoks tog vremena.
"Danas paradoksalno zvuči činjenica da su u drugoj ratnoj godini, u opkoljenom Sarajevu, od agresorskih snaga velikim dijelom zauzetoj zemlji, u najtežim egzistencijalnim uvjetima, u nadljuskoj odbrani života, časti i države Bošnjaci bili najslobodniji do tada", ističe Filandra za naš portal.
Prema njegovom tumačenju, odluka o imenu bila je izraz političke slobode koju su predstavnici naroda tada osjećali.
"Čin promjene imena je izraz te slobode, slobode koju su sami izborili. Bošnjaci su prvi put u ratu bili slobodni i prvi put su se od njih birani predstavnici na jednom mjestu sastali i važne odluke donosili", navodi Filandra.
Filandra smatra da se vraćanje imena ne može posmatrati odvojeno od pitanja identiteta.
"Muslimansko ime za bosanske muslimane je produkt 20. stoljeća i jugoslavenskog državnog okvira, dok je bošnjačko ime produkt bosanske državnosti, suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine", objašnjava nam Filandra.
Odbijanje plana koji je predviđao podjelu BiH
Prvi bošnjački sabor nije raspravljao samo o nacionalnom imenu. U središtu političkog dijela zasjedanja bio je i mirovni proces te Owen-Stoltenbergov plan, koji je predviđao reorganizaciju Bosne i Hercegovine kroz tri nacionalne republike.
Na pitanje koliko je odbijanje tog plana bilo realan politički izbor u ratnim okolnostima, Filandra podsjeća na težinu odluke.
"Svi ratni planovi međunarodne zajednice o uređenju naše zemlje ciljali su na njenu unutarnju, etničku podjelu. Najviše od svih Owen-Stoltenbergov plan o kome se raspravljalo na Saboru i koji je predviđao uspostavu tri nacionalne republike unutar bosanske države", priča nam prof. dr. Šaćir Filandra.
Odluka, međutim, nije donesena bez dilema.
"To je odbijeno jer je bilo nepravedno i protivno tradiciji bosanskog pluralizma", kaže Filandra.
Filandra otvoreno govori i o tadašnjim neslaganjima među bošnjačkim političkim i intelektualnim akterima.
Pogled koji privlači pažnju u Sarajevu: Zastava s ljiljanima krasi spomenik kralja Tvrtka
"Bilo je nevjerice i kolebanja i među bošnjačkim akterima o ovom pitanju, jedna grupa sarajevskih intelektualnih i političkih djelatnika bila je spremna pristati na podjelu zemlje pod izgovorom potrebe prestanka rata i stradanja stanovništva", objasnio nam je Filandra.
Ipak, odluka je na kraju bila drugačija.
"Srećom, glasanjem su nadvladani, čemu sam i osobno dao skromni doprinos", ističe Filandra.
"Lahko je poslije bitke biti general"
Danas, iz vremenske distance, odluke iz ratnih godina često se posmatraju kroz drugačiju perspektivu. Filandra upozorava da se ne smije zaboraviti kontekst u kojem su donesene.
"Ove činjenice se ne mogu danas razumijeti bez poznavanja tadašnjeg društvenog konteksta, lahko je poslije bitke biti general", govori prof.dr. Šaćir Filandra za portal Radiosarajevo.ba.
Upravo kontekst, kaže, često nedostaje u današnjim interpretacijama Prvog bošnjačkog sabora.
"Kontekst, on se zaboravlja i previđa. To su bila teška i neizvjesna ratna vremena. Lahko je danas o tome kritički suditi ali je tada bilo odista teško živjeti i odluke donositi", priča Filandra.
Veliko bravo: Zlatni ljiljani u finalu Svjetskog prvenstva!
Prema njegovim riječima, ratna stvarnost direktno je određivala političke odluke.
"Političke odluke su determinirala stanja na ratištima, što je nažalost krajem rata i ozvaničeno", govori Filandra.
Pitanja iz 1993. i danas su otvorena
Više od tri decenije kasnije, pojedina pitanja koja su bila prisutna tokom rata i dalje su dio političkog života Bosne i Hercegovine. Filandra smatra da je historijska paralela moguća.
"Nažalost mogu, ključna nacionalno-politička pitanja prisutna u ratu i danas su na ovaj ili onaj način otvorena."
Posebno ističe pitanje unutrašnjeg uređenja države.
"Unutarnje uređenje zemlje je i dalje neriješeno na način s kojim bi u jednakoj mjeri bili zadovoljni svi. Nema političkog razvoja države, vrtimo se u istom krugu već tri decenije, trebaju nam znatne ustavne promjene budući da ustav određuje pravila političke igre", objašnjava Filandra.
Jesu li identitetska pitanja Bošnjaka danas riješena?
Na pitanje da li je Sabor 1993. godine definitivno riješio pitanje nacionalnog identiteta, Filandra kaže da su ključna pitanja danas jasnije definirana.
"Bošnjaci su u 21. stoljeće ušli s završenim ključnim identitarnim pitanjima, tu mislim na naziv države, naroda, jezika i religije", kaže Filandra.
Ali time, dodaje, nije završena mogućnost da nove generacije određuju kako će odgovarati na izazove svog vremena.
"Sve ostalo je prepušteno novim generacijama da izazove shodno prilikama i duhu vremena artikuliraju. Istovjetna je danas situacija i s narodima u okruženju", zaključio je Filandra.
Prvi bošnjački sabor tako i danas ostaje tema o kojoj se govori ne samo zbog odluke o vraćanju imena Bošnjak, nego i zbog političkih okolnosti u kojima je ta odluka donesena.
U opkoljenom Sarajevu 1993. godine, pitanja identiteta, države i budućnosti Bosne i Hercegovine našla su se za istim stolom. Više od tri decenije kasnije, dio tih pitanja i dalje je predmet političkih i društvenih rasprava.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
