Reizbor Janeza Janše i BiH: U sjeni "non-papera" i ideja komadanja naše zemlje
Reizbor Janeza Janše za premijera Slovenije predstavlja povratak politike snažnijeg nacionalnog, sigurnosnog i geopolitičkog pozicioniranja Slovenije unutar Europske unije i NATO saveza, smatra prof. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana
Prema riječima Bećirovića, Janšina politika će, po svemu sudeći, biti obilježena većim fokusom na regionalnu stabilnost, migraciona pitanja, energetsku sigurnost, kao i jačanje transatlantskih odnosa u vremenu rastućih globalnih izazova.
"Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, očekujem pragmatičan pristup, ali i nastavak snažnog interesa Slovenije za stanje na Zapadnom Balkanu. Slovenija dobro razumije da bez stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine nema ni dugoročne stabilnosti regiona. Istovremeno, može se očekivati insistiranje na reformskim procesima, jačanju institucija i ubrzanju evropskog puta BiH", govori Bećirović.
Stižu ljetne vreline: Objavljena prognoza do četvrtka, temperature do 34°C
Konteroverzni "non – paper"
Međutim, javnost u Bosni i Hercegovini pamti kontroverzni "non paper" iz 2021., odnosno neslužbeni diplomatski dokument koji govori o idejama za komadanje Bosne i Hercegovine, pristupanju bh. entiteta RS susjendoj Republici Srbiji i ujedinjenju Kosova s Albanijom.
Janez Janša izabran za premijera Slovenije
"Pitanje takozvanih 'non-papera' i dalje ostaje politički osjetljivo. Iskustva iz prethodnog perioda vjerovatno će uticati na oprezniji pristup slovenske politike prema svim neformalnim inicijativama koje bi mogle otvoriti pitanja prekrajanja granica ili proizvesti dodatnu destabilizaciju regiona. Danas je mnogo važnije govoriti o europskoj integraciji cijelog Zapadnog Balkana, ekonomskom povezivanju i uklanjanju političkih blokada, nego o idejama koje generiraju nove podjele i nesigurnost", ističe Bećirović.
EU i Zapadni Balkan
Prvi ozbiljan test politike Janez Janša prema Zapadnom Balkanu bit će samit EU – Zapadni Balkan, koji će biti održan u Tivtu 5. juna ove godine.
Posebna pažnja biće usmjerena na stavove o proširenju Europske unije, naročito prema inicijativi albanskog premijera Edija Rame i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o prijemu svih država Zapadnog Balkana u Europsku uniju bez mogućnosti upotreba pojedinačnog veta država novih članica.
BiH mora iskoristiti ovaj trenutak
Nažalost, posljednje izjave evropske komesarke za proširenje Marte Kos pokazuju određeno davanje prioriteta Ukrajini u procesu proširenja.
Stiglo pismo iz Budimpešte za Bećirovića: Peter Magyar otkrio kakvu će politiku voditi prema BiH
"Istovremeno, novi mađarski premijer Péter Magyar smatra da države Zapadnog Balkana trebaju postati članice Europske unije prije Ukrajine. Upravo tu dolazimo do ozbiljnog pitanja kredibiliteta europske politike proširenja, jer se otvara dilema kako zemlja koja je već petu godinu u ratu navodno brže ispunjava reformske kriterije od država Zapadnog Balkana koje decenijama prolaze kroz zahtjevne procese usklađivanja sa evropskim standardima. Takav pristup dodatno produbljuje sumnje u postojanje političkih i korupcijskih rizika unutar europskih institucija kada je riječ o politici proširenja", smatra sagovnornk portala Radiosarajevo.ba.
U novim geopolitičkim okolnostima, dodaje Bećirović, Europska unija prolazi kroz duboke strateške promjene i zbog toga će i odnos prema Zapadnom Balkanu biti drugačiji nego ranije.
"Bosna i Hercegovina mora iskoristiti taj trenutak i pokazati političku zrelost i institucionalnu odgovornost, jer europska perspektiva regiona više nije samo političko pitanje, nego i pitanje ukupne europske sigurnosti i stabilnosti", zaključuje Bećirović.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.