Pregled godine: Ovo su neki od najvažnijih događaja s bh. političke scene u 2023.

Još jedna turbulentna godina je iza nas, bar kada je u pitanju bosanskohercegovačka politička scena. Početak godine obećavao je stabilne procese koji slijede nakon izbora, međutim, blokade rada državnih institucija nisu izostale.

Zasigurno, politička scena u Bosni i Hercegovini nikad ne miruje, a mi donosimo najvažnije događaje u godini iza nas: od izmjena Ustava Federacije BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, borbe za državnu imovinu, usvajanja reformskih zakona na državnom nivou... pa do suđenja predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku.

Ovo su neki od najvažnijih događaja u 2023. godini:

1. Schmidt omogućio formiranje Vlade Federacije BiH

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo je 27. aprila izmjene Ustava FBiH kojima je, kako je tad naveo, olakšao formiranje Vlade FBiH kao i izmjene krivičnih zakona u BiH koje bi trebale prevenirati izborne prevare.

Schmidt je najprije donio privremenu odluku koja će vrijediti samo za ovaj izborni ciklus, kako bi se omogućilo formiranje nove vlade FBiH, gotovo sedam mjeseci nakon izbora održanih u oktobru prošle godine.

Vlada nije bila potvrđena nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta Lidija Bradara nije imala saglasnost oba potpredsjednika. Za imenovanje nove vlade saglasnost je tada dao Igor Stojanović. Refik Lendo svoj potpis uslovljavao je ulaskom njegove stranke u vlast.

HDZ BiH i stranke tzv. Osmorke (iz koje su kasnije izašle SBiH i NES) na čelu sa SDP-om BiH nisu željele koalirati sa SDA. Schmidt je privremenom mjerom potvrdio odluku o imenovanju koju je, kako nalaže entitetski Ustav, uputila Bradara i potpisao Stojanović, bez Lendinog potpisa.

Do Schmidtove odluke predsjednik je Federacije BiH predlagao novu entitetsku vladu samo Zastupničkom domu i za to je morao dobiti saglasnost oba potpredsjednika.

Prema izmjenama Ustava Federacije BiH koje je nametnuo Schmidt, ako oba potpredsjednika ne daju saglasnost, već samo jedan, takav prijedlog o imenovanju se dostavlja Zastupničkom domu gdje je za potvrđivanje potrebna prosta većina. Novina je da o tome glasa i drugi, Dom naroda Parlamenta Federacije FBiH, što do sad nije bio slučaj.

Vlada će biti potvrđena ako u Domu naroda protiv ne glasaju tri petine (14) ili više delegata u jednom ili više klubova zastupnika konstitutivnih naroda (svaki klub ima 23 delegata).

Izmjena Ustava Federacije koje je nametnuo Schmidt, uvodi se i mogućnost vanrednih izbora kakva do sad nije postojala. Više o tome čitajte OVDJE.

2. Suđenje Miloradu Dodiku

Milorada Dodika, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS, i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je optužilo za krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH", a sud je optužnicu potvrdio 11. septembra.

Narodna skupština RS je izglasala dva zakona u junu ove godine koji su propisivali da se na teritoriji ovog entiteta neće izvršavati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, niti u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR).

Schmidt je 1. jula poništio oba donesena zakona, dok je zakonodavna procedura još trajala. Istog dana je, koristeći bonske ovlasti, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.

Izmjenom Krivičnog zakona BiH, visoki predstavnik je propisao da se službeno lice, koje ne izvršava i ne poštuje odluke visokog predstavnika, može kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, kao i zabraniti vršenje bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta.

Dodik je nastavio sa zakonodavnom procedurom poništenih zakona. Tako je 7. jula donio Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Ukaz, koji propisuje da se u entitetskom Službenom glasniku više neće objavljivati odluke OHR-a.

U optužnici protiv Dodika i Lukića se navodi da je Dodik potpisao ukaze "iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u BiH obavezujuće".

Još uvijek nije održan glavni pretres u suđenju Dodiku i Lukiću jer je Dodikova odbrana na posljednjem ročištu zatražila izuzeće tužilaca u ovom predmetu. Glavni pretres je zakazan za 17. januar 2024. godine.

3. Uslovno zeleno svjetlo za članstvo u EU

Bosna i Hercegovina je u srijedu. 8. novembra, dobila uslovno zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za pristupanje Europskoj uniji. Kako je u svom izvještaju navela Europska komisija, Bosna i Hercegovina će dobiti preporuku za otvaranje pregovora kada se za to steknu uslovi.

Pohvaljen je rad Vijeća ministara BiH jer su poduzeli značajne korake u usvajanju evropskih reformi nakon dodjele kandidatskog statusa, no nije bilo dovoljno da bi BiH jučer kao Ukrajina i Moldavija dobila preporuku za otvaranje pregovora.

Bh. vlasti imaju rok do marta za ispunjenje uslova, a o tome više čitajte OVDJE.

4. Imenovanje i rekonstrukcija Vlade KS

Nakon što su Stranka za BiH i Narodni evropski savez (NES) napustili koaliciju na državnom i federalnom nivou, politička previranja prelila su se i u Kanton Sarajevo gdje su imali udio u Vladi.

O rekonstrukciji Vlade KS počelo se govoriti još u julu kako bi bili izbačeni ministri Stranke za BiH. Premijer Nihad Uk podnio je ostavku u oktobru, a nakon mjesec dana imenovana je nova vlada na čije je čelo ponovo izabran Uk.

U novom sazivu Vlade su četiri nova ministra, a iz Vlade su izbačeni ministri Stranke za BiH. Haris Vranić (SDP) nije više ministar zdravstva, a Pavle Krstić (Naša stranka) nije više na poziciji ministra za nauku, visoko obrazovanje i mlade. 

U Vladu je ušao Pokret za nove generacije s dva ministarska mjesta.

Umjesto Krstića, Adna Mesihović je nova ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade. Rođena je u Mostaru. Ima višegodišnje iskustvo u obrazovanju i javnom zdravstvu i doktor je bioloških nauka iz oblasti mikrobiologije. Trenutno je zaposlena kao mikrobiolog u realnom sektoru.

Umjesto Almira Bećarevića, Bojan Bošnjak je novi ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

5. Posjeta Jensa Stoltenberga i Ursule von der Leyen

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg krajem novembra se u Sarajevu sastao s članovima bh. Predsjedništva, predsjedavajućom Vijeća ministara i visokim predstavnikom u BiH te je posjetio NATO štab u Sarajevu.

NATO ostaje posvećen pružanju podrške Bosni i Hercegovini na njenom euroatlantskom putu, ključna je poruka koju je poslao iz Sarajeva.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen početkom novembra posjetila je Bosnu i Hercegovinu te je predstavila Plan rasta za Zapadni Balkan (The Growth Plan for the Western Balkans) kao i plan puta regije ka Europskoj uniji.

6. Usvojeni reformski zakoni

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine usvojeno je pet reformskih zakona koji su posebno važni za daljnji europski put BiH.

Usvojeni su: Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, Prijedlog zakona o Visokom i sudskom tužilačkom vijeću BiH, Prijedlog zakona o vinu i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

Ovih pet zakona nalaze se na listi 14 prioriteta EU. 

7. Izmjene Izbornog zakona BiH

Tema izmjene Izbornog zakona BiH aktuelna je svake, pa i ove godine. U petak, 29. decembra, napravljen je konkretan pomak nakon nekoliko serija pregovora domaćih vlasti s predstavnicima međunarodne zajednice.

Na hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojeg je predložila Stranka demokratske akcije.

Kako se i očekivalo, protiv su bili zastupnici iz HDZ-a i SNSD-a, dok su za izmjene glasili SDA, opozicija iz RS kao i predstavnici "Trojke" (SDP, NiP i Naša stranka). Trojka je u državnoj vlasti, podsjetimo, partner sa HDZ-om i SNSD-om. Nije poznato kad će zakon biti razmatran u Domu naroda PSBiH, gdje vjerovatno ni neće biti usvojen zbog SNSD-a i HDZ-a. 

Ukoliko Dom naroda ne usvoji ove izmjene, vrlo je izvijesno da će reagirati visoki predstavnik Christian Schmidt.

Izmjene Izbornog zakona BiH su predložili: Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević.

Kao razloge su naveli potrebu za unapređenjem integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, osiguravanje uslova za fer i korektne izbore i vraćanje povjerenja građanima u izborni proces, što bi glasače motiviralo i na veću izlaznost.

Između ostalog ovaj zakon najavljuje primjenu novih tehnologija u izbornom procesu, elektronsku identifikaciju birača na osnovu otiska prsta, skeniranje glasačkih listića i brojanje glasova elektronskim putem, radi sprečavanja nepravilnosti primijećenih u prethodnim izbornim ciklusima, kako su naveli predlagači.

Detaljnije o ovoj temi možete pročitati na linku OVDJE.