Parlament BiH: Usvojene izmjene Izbornog zakona koje je predložila SDA

Na hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, koja se održava danas, 29. decembra u Sarajevu, usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Ranije je usvojeno da se prijedlog usvoji po hitnoj proceduri. 

Kako se i očekivalo, protiv su bili zastupnici iz HDZ-a i SNSD-a, dok su za izmjene glasili SDA, opozicija kao i predstavnici "Trojke" (SDP, NiP i Naša stranka). Trojka je u državnoj vlasti, podsjetimo, partner sa HDZ-om i SNSD-om. 

Trending

Haotične scene u Hrvatskoj: Automobili 'plivaju' cestama, velike poplave i led na ulicama

Tokom rasprave, hitnoj proceduri protivili su se deklarativno zastupnici Saveza nezavisnih socijaldmokrata, a odobravale su je opozicione stranke iz Republike Srpske, kao i Socijaldemokratska partija BiH te Stranka demokratske akcije čiji su zastupnici predlagači samog zakona i razmatranja po hitnom postupku. Uz navedeno, usvojen je i zaključak Šerifa Špage da se ove izmjene pošalju Domu naroda ovog Parlamenta također po hitnom postupku.

Izmjene Izbornog zakona BiH su predložili: Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević.

Kao razloge su naveli potrebu za unapređenjem integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, osiguravanje uslova za fer i korektne izbore i vraćanje povjerenja građanima u izborni proces, što bi glasače motiviralo i na veću izlaznost.

Između ostalog ovaj zakon najavljuje primjenu novih tehnologija u izbornom procesu, elektronsku identifikaciju birača na osnovu otiska prsta, skeniranje glasačkih listića i brojanje glasova elektronskim putem, radi sprečavanja nepravilnosti primijećenih u prethodnim izbornim ciklusima, kako su naveli predlagači.

Punu primjenu predviđenih novina u izbornom zakonodavstvu oni su predvidjeli za Opće izbore u BiH 2026. godine, a na lokalnim izborima u idućoj godini, pilot-projekat primjene u određenom broju općina. Da bi zakon stupio na snagu, neophodno je da ga prihvate većinom glasova oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Na usaglašavanje Kolegijumu Predstavničkog doma, radi nedostatka entitetske većine, upućen je prijedlog zaključka kojim se Centralna izborna komisija BiH zadužuje da, prilikom izrade podzakonskih akata koji će biti prateći dokumenti ovog zakona, strogo vodi računa o važećim lex generalis zakonima, konvencijama o ljudskim pravima i da se ni u jednom od podzakonskih akata ne ugroze ljudska, nacionalna, polna, stručna ili iskustvena prava.