Poznati meteorolog otkriva: 'Situacija je očajna, mi smo jedini krivci'

Klimatske promjene fokus su u svijetu već duži period, ali rješenja nema na vidiku. Iako su najbolji svjetski naučnici dali svoj stav, koji nije nimalo optimističan, situacija je i više nego alarmantna i dalje. 

Klimatolozi već neko vrijeme govore o situaciji s porastom temperatura, koja ima mnoge loše efekte, a neki od njih su i katastrofalni. Čak i u Bosni i Hercegovini se mogu vidjeti rezultati klimatskih promjena, te to nije problem koji se dešava 'tamo negdje', već u našoj 'kući'. 

Upozorenja uglednih meteorologa, pa čak i drugih naučnika koji su stručni po pitanju promjena u ovom smislu, većinom se ne apliciraju. Upravo zbog toga smo danas u situaciji koja se ne može nazvati dobrom - naprotiv, klimatske promjene prijete životima sve većeg broja ljudi, što zbog ekstremne temperature, suše, poplave i slične vremenske nepogode. 

Ekipa portala Radiosarajevo.ba je kontaktirala meteorologa Bakira Krajinovića, koji nam je pojasnio kakva je situacija u BiH, u vezi klimatskih promjena. 

"Kada su klimatske promjene u pitanju, na globalnom nivou, ali i u BiH, situacija u pogledu promjena koje se očekuju u budućnosti a i koje su prisutne trenutno u našoj zemlji, nema značajnijih promjena na period prije 10 godina", govori Krajinović, ali ipak naglašava:

"Što danas imamo, a da je drugačije od prije, jesu zvanični dokumenti BiH, tj. nacionalni izvještaji o klimatskim promjenama. U tim izvještajima postoje klimatski scenariji koji ukazuju da do 2100. godine u BiH vrijednsti temperature zraka će biti, ako ništa ne promijenimo, viša čak za četiri stepena u odnosu na predindustrijski period." 

Meteorolog naglašava da smo, ipak, još daleko od ove procjene, ali da se posljedice itekako osjete. 

"Danas, ta temperatura je za 1.3 stepena viša u odnosu na taj period. Osjetimo svi te posljedice na nekom malom porastu temperature, a onda možemo tek zamisliti koji su sve rizici i moguće posljedice donose promjena temperatura na globalnom nivou, ali i u BiH.

Ništa novo, dakle, informacije su te kakve jesu. Klimatolozi su uradili svoj dio posla, a to je bilo da uvjerimo javnost i donosioce odluka da se klima promijenila, da su nam rizici veliki i da nam prijeti dosta promjena koje će se negativno odraziti na naše društvo. Sada su na potezu svi drugi učesnici u našem društvu.

Svi zajedno moramo raditi na prilagođavanju tim promjenama i novonastaloj situaciju. Zajednički, morat ćemo donijeti nove planove kako prebroditi ove probleme", rekao je Krajinović za naš portal. 

Pariški sporazum je jedan od najvažnijih dokumenata u borbi protiv klimatskih promjena, a u njemu je naglašeno da je ključna granica, kako su to odredili naučnici, 1.5 stepena porasta. BiH je ispod ove granice, ali do kad će biti i da li je ovo tračak nade? Krajinović odgovara: 

"Što se tiče granice od 1.5 stepeni, koja je usvojena Pariškim sporazumom, rečeno je jasno i glasno da nakon 1.5 stepeni u principu nema povratka na normalno i staro stanje klimatskog sistema.

Ono što se u BiH dešava, taj porast od 1.3 stepena, svi ovi ekstremi u temperaturi koji nam se dešavaju iz godine u godinu, posljedica su upravo ovog porasta. To nije situacija samo u BiH, već i na globalnom nivou.

Kada govorimo o posljedicama klimatskih promjena, ne možemo govoriti samo o porastu temperatura u BiH, već to moramo gledati kroz prizmu globalne cirkulacije zračnih masa i svega što djeluje na vrijeme i vremenske prilike u našoj zemlji.

Situacija nije nimalo dobra u smislu porasta temperatura. Te promjene idu puno brže nego što su to prirodni procesi u atmosferi, a mi smo jedini krivci za takvo stanje." 

Meteorolog dodaje da je apsolutno jasno kako je upravo čovjek, odnosno ljudska rasa, glavni pokretač promjena i razlog zašto one idu mnogo brže nego što bi to trebalo ići prirodno.

Naglašava, dalje, da se već osjete ozbiljne posljedice ovih promjena. 

"Ne trebamo ići daleko u prošlost da pogledamo sve negativne posljedice klimatskih promjena. 1. decembra u BIH nadmašeni su apsolutni rekordi u temperaturama. U Zenici je izmjereno nešto više od 23 stepena. Zamislite, idemo iz ekstrema u ekstrem. Novembar je također bio ekstreman, pa sjetite se isto i oktobra - ni kapi kiše nije palo", objašnjava Krajinović, te dodaje da je ova godina po mnogočemu rekordna.

"Ove 2023. godine smo imali toliko ekstrema da samo od ove godine možemo biti svjesni onoga što se mijenja. Nažalost, te ekstremne vrijednosti su postale uobičajne. Ono što je nekada bilo nepojmljivo, danas je potpuno normalno kada su u pitanju meteorološki izvještaji. Vrlo često imate slučaj da su nadmašeni rekordi.

To su sve posljedice koje mi osjetimo na svojoj koži, a klimatski scenariji ukazuju na to da će taj porast temperatura ići i dalje. Najveći problem u BiH, ali i šire, jeste što mi neke stvari radimo samo u dokumentima i na papiru, a to se ne aplicira. Primjer za to je smanjenje emisije stakleničkih gasova, što je problem na kojem se apsolutno ne radi. Najveći zagađivači naše atmosfere skoro pa i ništa ne rade povodom emisije stakleničkih gasova i svi ćemo osjetiti negativne posljedice", poentira Krajinović.

Govori i o tome šta nas čeka u bliskoj budućnosti, u smislu porasta temperatura. 

"Porast temperatura u BiH od 1.3 stepena, iako je ispod granice koja je postavljena, nije dobra stvar i izvjesno je da ćemo tu granicu preći i mi u BiH, ali i na globalnom nivou. Jasno je da će 2023. godina biti najtoplija ikada po svim mjerenjima", rekao je Krajinović. 

Za kraj, imajući u vidu erupciju vulkana na Islandu što je top tema u mnogim svjetskim medijima, naš meteorolog objašnjava kakve su moguće posljedice po Bosnu i Hercegovinu.

"Prijašnja erupcija vulkana na islandu je bila mnogo ozbiljnija, ona koja se desila u aprilu 2010. godine. Ova trenutno erupcija vulkana je medijski dobro propraćena i već je postala turistička atrakcija, što je interesantno, ipak je to ekstremna pojava.

Mislim da je ova erupcija dosta blaža po pitanju posljedica na europski kontinent. Kako stvari trenutno stoje, još ne postoje neka upozorenja koja bi ukazala da bi bilo poremećaja u aviosaobraćaju u Europi, a pogotovo u BiH. Mi smo dobro zaštićeni od takvih erupcija, daleko smo od Islanda i sve što nama dolazi, kada su u pitanju zračne mase koje diktiraju vrijeme u BiH, dolazi s juga i nema straha da će nam masa sa sjeverozapada donijeti vulkansku prašinu", objašnjava Krajinović.

Ipak, kako dalje govori, nismo baš najsigurniji od vulkana - prijetnja dolazi iz Italije.

"Ono što treba naglasiti kada su vulkani u pitanju je vulkan koji može prouzrokovati određene probleme - Etna. Taj vulkan, kad god se probudi, izazove medijsku pažnju i postoji određena vjerovatnoća da se prašina od njegove erupcije nađe u BiH, ali smo također daleko i od Etne, pa nam ne prijeti preveliki rizik", dodaje Krajinović.

Za kraj ipak naglašava da bi potencijalni problemi s aviosaobraćajem, možda više indirektno, utjecali na BiH.

"Kako živimo u globalnom svijetu, svi mi dosta putujemo, pa svaki poremećaj aviosaobraćaja može prouzrokovati probleme našim građanima. Ipak, kako stvari stoje, nema većih problema zbog vulkanske erupcije na Islandu", kaže Bakir Krajinović na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba.