UN upozorava: 'Klimatske promjene su izvan kontrole, ovo bi mogao biti najtopliji juli ikada'
Generalni sekretar UN-a rekao je da su "klimatske promjene izvan kontrole", jer je neslužbena analiza podataka pokazala da su prosječne svjetske temperature u sedam dana do srijede bile najtoplija sedmica ikada zabilježena.
"Ako ustrajemo u odgađanju ključnih mjera koje su potrebne, mislim da ulazimo u katastrofalnu situaciju, kao što pokazuju posljednja dva temperaturna rekorda", rekao je António Guterres, govoreći o svjetskim temperaturnim rekordima oborenim u ponedjeljak i utorak.
Prosječna globalna temperatura zraka u utorak je iznosila 17,18C, prema podacima američkih Nacionalnih centara za predviđanje okoliša (NCEP), nadmašivši rekordnih 17,01C postignutih u ponedjeljak.
Loše vijesti za ljubitelje kafe u BiH, cijene u porastu: Evo koliko bi mogla koštati u kafiću
Za sedmodnevni period koji se završava u srijedu, dnevna prosječna temperatura bila je 0,04C, viša nego bilo koje sedmice u 44 godine vođenja evidencije, prema podacima Univerziteta Maine. Ta metrika je pokazala da je prosječna temperatura Zemlje u srijedu ostala na rekordno visokih 17,18C.
Climate Reanalyzer koristi podatke iz NCEP sistema klimatskih prognoza kako bi osigurao vremensku seriju dnevne srednje temperature vazduha od dva metra, zasnovanu na očitanjima sa površinskih, vazdušnih balona i satelitskih posmatranja.
Treći dan uzastopno oboren rekord najtoplijeg dana na Zemlji
Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA), čije se brojke smatraju zlatnim standardom u klimatskim podacima, saopštila je u četvrtak da ne može potvrditi nezvanične brojke. Naglasili su da reanalizator koristi izlazne podatke modela, koje je nazvao "neprikladnim" kao zamjenu za stvarne temperature i klimatske zapise. NOAA prati globalne temperature i bilježi na mjesečnom i godišnjem nivou, a ne dnevno.
"Svjesni smo da se nalazimo u toplom periodu zbog klimatskih promjena, a u kombinaciji s El Niñom i vrućim ljetnim uvjetima, vidimo rekordno tople površinske temperature koje se bilježe na mnogim lokacijama širom svijeta", saopštila je NOAA.
Ipak, naučnici se slažu da ukazuju na to da klimatske promjene dostižu neistraženu teritoriju i da bi povećana toplota zbog antropogenog globalnog zagrijavanja u kombinaciji s povratkom El Niña mogla dovesti do još rekordnih temperatura.
Naučnici zabrinuti: Zašto je sjeverni Atlantik toliko zagrijan u posljednja tri mjeseca?
UN su u utorak potvrdile povratak El Niña, sporadične vremenske pojave. Posljednji veliki El Niño bio je 2016. godine, koja se i dalje smatra najtoplijom godinom u historiji.
"Šanse da će juli biti najtopliji ikada su velike, a s tim i najtopliji mjesec ikada. 'Ikad' bi značilo od Eemija (međuglacijalnog perioda), što je bilo prije nekih 120.000 godina,” rekla je dr. Karsten Haustein, naučni saradnik u atmosferskom zračenju na Univerzitetu u Leipzigu.
Različiti dijelovi svijeta iskusili su vrućine, a u četvrtak je služba EU za praćenje klime saopštila da je svijet prošlog mjeseca doživio najtopliji juni ikada.
Raste broj žrtava poplava u Kongu: Skoro 400 poginulih i stotine teško povrijeđenih
Jug SAD-a je vreo pod jakim toplotnom kupolom posljednjih sedmica, uključujući i nacionalni praznik 4. jula u utorak. U dijelovima Kine nastavlja se dugotrajni toplotni talas, s temperaturama iznad 35C.
Sve u svemu, jedan od najvećih doprinosa ovosedmičnim rekordima toplote je izuzetno blaga zima na Antarktiku. Dijelovi kontinenta i obližnji okean bili su 10-20C viši od prosjeka od 1979. do 2000. godine.
"Temperature su bile neobične iznad okeana, a posebno oko Antarktika ove sedmice, jer su frontovi vjetra iznad Južnog okeana jaki i guraju topli zrak dublje prema jugu", rekao je Raghu Murtugudde, profesor atmosferskih, okeanskih i zemaljskih nauka na Univerzitetu u Marylandu i gostujući profesor na fakultetu Indijskog instituta za tehnologiju, Mumbai.
Chari Vijayaraghavan, polarni istraživač i edukator koji je redovno posjećivao Arktik i Antarktik posljednjih 10 godina, rekao je da je globalno zagrijavanje očigledno na oba pola i da prijeti divljim životinjama u regiji, kao i da zaziva topljenje leda koje podiže nivo mora.
"Zagrijavanje klime moglo bi dovesti do povećanog rizika od bolesti kao što je ptičji grip koji se širi na Antarktiku, što će imati razorne posljedice po pingvine i drugu faunu u regiji", rekao je Vijayaraghavan.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.