Koronavirus i liječenje zaraženih krvnom plazmom: Gdje je tu BiH?

Liječenje krvnom plazmom terapija je na koju uveliko pozivaju Srbija i Njemačka, kako bi pomogli pacijentima u borbi sa koronavirusom.

Ovo liječenje ili tzv. pasivna imunizacija je vid tretmana u kojem se krvna plazma uzima od osoba koje su se oporavile od koronavirusa, kako bi se dala onima koji ne mogu sami da razviju antitijela s kojima bi se organizam izborio protiv virusa.

A, šta je s našom zemljom - može li se u Bosni i Hercegovini provesti ovakav vid liječenja?

Liječenje krvnom plazmom oboljelih od koronavirusa još je u fazi eksperimenta, smatraju stručnjaci.

Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije ima mogućnost da izdvoji i prikupi plazmu donora, ali za ovaj vid izdvajanja krvnih elemenata moraju se obezbijediti određeni preduslovi.

“Nabavka uređaja ili preinaka postojećeg sa instalacijom programa namjenskog za izdvajanje donor plazme, nabavka setova za izdvajanje validacija metode, edukacija osoblja, stručni nadzor nad procedurom, posebno obilježavanje produkata, ali i odobrenje nadležne krovne institucije, znači federalnog ministarstva zdravstva”, pojasnila je uslove je dr. Aida Đozo iz Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH za BHRT.

Sajma Krkić Dautović, infektologinja i bivša šefica Klinike za infektivne bolesti UKCS-а objašnjava kako tretman djeluje: “Prednost je u tome što je to pasivna imunizacija, mi zapravo dodajemo u krvni sistem oboljele osobe gotova antitijela protiv uzročnika koji upravo izaziva upalu u tijelu i ta antitijela koja se unesu, ona za sebe vezuju virus, u ovom slučaju korona SARS2 virus, na taj način ga onesposobljuje i onemogućava da se on dalje razmnožava.”

Iako je u zemljama poput Kine, Amerike i Njemačke na manjem broju pacijenata utvrđeno da je ovakva vrsta liječenja doprinijela njihovom oporavku, potrebna su detaljna klinička ispitivanja kako bi se utvrdila stvarna učinkovitost ove terapije.

“Terapija krvnom plazmom, odnosno davanje antitijela hiperimunih je u upotrebi odavno, mi to dajemo i za varičele i za hepatitis, itd. To nije ništa novo, međutim kod nas je to problem, prvo što nemamo ELISA testove na kojima bi mi testirali pa da vidimo ko uopšte ima ta antitijela, druga stvar je treba da pronađemo ko ima antitijela, a onda da oni kao dobrovoljni davaoci krvi daju te krvne pripravke”, objašnjava i Ednan Drljević s Odjela za infektivne i zarazne bolesti KB Zenica situaciju u BiH.

Građanima u RS-a data je mogućnost da budu dio velike grupe pacijenata koji dobijaju sve ono što dobijaju pacijenti u drugim dijelovima svijeta, tvrde iz UKC-a RS.

“U našim preporukama stoji da se može probati liječenje sa krvnom plazmom”, govori Peđa Kovačević s Klinike intenzivne medicine za nehirurške grane UKC-a RS.

No, iz federalnog ministarstva zdravstva tvrde da još nećemo ući u fazu ovakve vrste liječenja. Goran Čerkez iz Federalnog ministarstva zdravstva kaže: “Jako je bitno reći i da Svjetska zdravstvena organizacija i međunarodne organizacije još uvijek ne govore o nekim pozitivnim efektima ovog liječenja.”

A, ako se naučno i dokaže učinkovitost ovakvog liječenja, susjedna Srbija i Hrvatska će je spremno dočekati...

Ana Brnabić, premijerka Srbije poručila je kako pokreću veliku nacionalnu kampanju borbe protiv virusa COVID-19 liječenjem krvnom plazmom izliječenih ljudi, dok je dr. Alemka Markotić, direktorica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu kazala kako u Hrvatskoj postoji tehnologija i može se primijeniti ovakav vid liječenja, tj može proizvesti određene količine plazme, "ali to neće biti nešto s čim se može masovno ljude zaštititi ili liječiti.”

Da bi se оmogućila sigurnost i efikasnost ovakvog krvnog ljekovitog pripravka potrebne su ozbiljne kliničke studije i istraživanja.

Dodajmo i da se u BiH za naučnoistraživački rad izdvaja tek 0,3 posto od bruto nacionalnog dohotka dok je u Evropi to svega 3 posto...