Dnevnik Radija Sarajevo | Lejla Kusturica: Na braniku Neretve i Une

Redakcija portala Radiosarajevo.ba donosi Dnevnik Radija Sarajevo, kojeg ispisuju osobe iz političkog, kulturnog, privrednog, sportskog i uopće javnog života Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Ovosedmični Dnevnik Radija Sarajevo piše Lejla Kusturica, aktivistica i direktorica Fondacije "Atelje za društvene promjene – ACT", koja je dio Koalicije za zaštitu rijeka u Bosni i Hercegovini (BiH), koja je i sedmicu iza nas provela "po šumama i rijekama" širom naše domovine, na braniku Une, Neretve i drugih bosanskohercegovačkih rijeka.

Subota, 27. juli: Plivanje u sedam rijeka

Ustali smo jako rano i zorom se zaputili ka Hercegovini, gdje ćemo plivati u čak sedam rijeka u jednom danu. Noć prije smo se vratili sa rijeke Une. Prethodnih pet dana smo proveli na njenim obalama razgovarajući sa aktivistima i mještanima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj koje je uznemirila informacija da se na Vrelu Une gradi mala hidroelektrana. Ugostio nas je Emir Delić, magistar šumarstva i biologije porijeklom iz Bihaća, i na jedinstven i nesebičan način dijelio sa ACT timom znanje o ljepotici Uni po kojoj je i nacionalni park dobio ime.

Nismo mogli prestati diviti se zemlji u kojoj živimo! Cijela zemlja je jedan nacionalni park. Često razmišljamo o političarima koji kratkovido i bahato upravljaju i raspolažu našom zemljom, šumama, zrakom, vodama. 

U razgovoru sa lokalnim stanovništvom iz Donje Suvaje i Srba u Hrvatskoj saznali smo da su ostali bez vode i da su tako i shvatili da neko rovari po koritu rijeke Une, manje od 300 metara od njenog vrela. Već viđeno je to, lokalnim zajednicama opšta šteta, a investitoru profit. Inače, izvor Une u Hrvatskoj tvori duboko plavo-zeleno jezero, okruženo gustim šumama i liticama.

Ovaj izvor je istražen do dubine od 248 metara, što ga čini petim najdubljim izvorom na svijetu. Prije dva dana smo pružili podršku mještanima koji su hrabro stali ispred bagera zahtijevajući hitnu obustavu radova i poništenje svih dozvola. 

Stvari se miču s mrtve tačke – dobili smo poziv od Federalnog ministarstva okoliša i turizma u kojem su nas izvijestili o svemu što poduzimaju oko Une i sa pitanjem kakva je situacija na terenu. Dok razmišljamo o Uni, ugledasmo našu Neretvu. Kakva je blagodat moći braniti ova dva čuda prirode. Razmišljam i o ljudima koje srećem. Rijeke su mi donijele neke od najljepših duša u moj život po cijelom regionu. Ne smijemo odustati. Nikada. 

Nedjelja, 28. juli: Hoće li Obećana zemlja postati pustinja?!

Probudili smo se na Obećanoj zemlji. Ne osjećam se često bezbrižno, ali u ovom malom raju koji slavi život i zajedništvo svaki puta kao da vrijeme stane. Na inicijativu osnivača Seada Šašivarevića 27 osoba je učestvovalo u jedinstvenom događaju – kupanje u sedam kristalnih hercegovačkih rijeka i to u jednom danu! 

Cilj ovog događaja je bilo dizanje svijesti na zabavan način o ljepoti naše prirode kao i potrebi njenog očuvanja. Mjerili smo temperature na svakom mjestu na kojem smo se kupali, najhladnija je bila Buna sa 12 stepeni, a najtopliji Trebižat sa izmjerenih 21 stepen. Kupali smo se još u Jasenici, Bregavi, Bunici, Studenčici i Neretvi. Skoro cijeli ACT tim je učestvovao u ovom predivnom događaju. Sve vrijeme smo razmjenjivali vriske radosti sa zabrinutim pogledima znajući koliko je sliv rijeke Neretve ugrožen velikim projektom Gornji horizonti. 

Gornji horizonti, planirani i razvijani još od 60-ih godina prošlog vijeka, spadaju u red najopasnijih energetskih projekata u BiH, vjerovatno i regionu. Naime, voda se sistemom tunela i kanala prebacuje iz sliva rijeke Neretve u sliv rijeke Trebišnjice za potrebe akumulacije iz koje se planiraju izgraditi tri velike hidroelektrane. Buna, Bunica, Bregava i Hutovo blato su ugroženi do mjere da je moguće da ih nećemo pamtiti ovakve za nekoliko godina. 

To je toliko nevjerovatno da ljudi iz Hercegovine odmahuju rukom i kažu, ma nije moguće, neće se desiti. Ali projekat napreduje i Vlada Republike Srpske se ne obazire na apele naučnika i aktivističkih grupa. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine kao da je odustala od Neretve – i kada je riječ o hidroelektrani Ulog tik iznad Konjica koja je završnoj fazi gradnje, ali i kada govorimo o Gornjim horizontima. Hoće li delta Neretve od plodne Kalifornije, kako je nazivaju, postati pustinja bez bilo kakvih perspektiva za poljoprivrednu proizvodnju, od koje žive desetine hiljada ljudi?! Ali ne smijemo odustati. Razmišljam o tome kako doprijeti do svih onih koji žive od i za Neretvu i kako udružiti tu snagu. Jer rijeke nas spajaju i daju nam život. 

Ponedjeljak, 29. juli: Zaljubljena sam u Bunicu

Opet rano ustajanje, raspakivanje, prepakivanje. Volim svoj Alipašino jutarnji pogled s prozora. Pijem kafu i uživam u par trenutaka tišine za samorefleksiju. Toliko potencijala u ovoj našoj zemlji da živimo najbolje na svijetu. Toliko zabrinutosti za stanje na cijeloj planeti. Nadam se da će ova previranja dovesti do globalnog restarta. Čovjek se odaljio od prirode i od svoje ljudske suštine koja je ukorijenjena u zajednici, solidarnosti, brižnom raspolaganju dobrima oko nas. Jučer smo proveli lagani dan na Bunici. 

Mislim da sam zaljubljena u Bunicu. Sa svojih oko pet kilometara dužine očarava i ostaje mistična. Danas nas čeka dug dan, sastanak sa savjetnikom u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a tema su šume i prenamjena šuma i šumskog zemljišta u rudnike i druge svrhe. 

To se ne smije dozvoliti bez ozbiljnih naučno-stručnih elaborata. ACT tim je mišljenja da živimo u presudnom trenutku za odbranu naših prirodnih bogatstava a naročito zemlje, rijeka i šuma od nasrtaja rudnika iz kojih se žele kopati krucijalne mineralne sirovine poput litijuma ali i druge. 

Sasvim je vidljiva intencija da se BiH ali i regija pretvore u rudarsku zelenu koloniju. Strane korporacije dolaze u potrazi za rudama, a naši političari objeručke prodaju zemlju za pola groša, i to sve u pokušaju da osiguraju sebi i dalje vladavinu. 

Narod je vrlo vješto prozreo ove namjere i samoorganizuje s ciljem zaustavljanja ovih štetnih projekata i u ekološkom ali i ekonomskom smislu. Ustavni sud BiH je dobio odluku kojom je poništena prodaja zemljišta na Jahorini, ali i pretvorba šume u rudnik u Varešu. To je ohrabrujuće za sve koji se bore za prirodu. Ne smijemo se prodati ni predati. Jučer je vrlo uspješno prošao drugi protest za spas Une, to nas raduje i ohrabruje da će vlasti u Hrvatskoj onemogućiti ovaj projekat u zoni Nature 200. 

Utorak i srijeda, 30. i 31. jula: Put u prašumu 

Skoro će ponoć, a ja sam maloprije parkirala ispred zgrade na svom Alipašinu, unijela kofere i evo me bilježim utiske od prethodna dva dana. Trebat će mi nekoliko dana da sumiram sve impresije. Prije dva dana smo otvorili ovogodišnju Akademiju u pokretu za aktiviste i umjetnike. ACT-ov program koji traje evo treću godinu, a ovo je drugo izdanje u pokretu. Ideja je da vodimo mlade i iskusnije aktiviste i umjetnike na različite lokacije gdje učimo o prirodnim bogatstvima i efikasnim načinima odbrane prirode. 

Prošlogodišnju Akademiju smo posvetili Neretvi, a ovogodišnju šumama. U utorak smo se okupili u centru Pecka, gdje smo se upoznali sa odabranim učesnicima, a Akademiju je svečano otvorila doktorica šumarskih nauka Mirzeta Memišević Hodžić. Već naredno jutro smo se zaputili u prašumu Janj. 

Janj je jedna od ukupno 12 prašuma u Bosni i Hercegovini, a, uz Perućicu, vjerovatno i najpoznatija. Zanimljiva je i po tome što je UNESCO 2021. godine uvrstio na njihovu listu svjetske baštine, što je čini jedinstvenom u našoj državi. Naši vodiči Rosa Rakita i Krstan Stakić iz Šumskog gazdinstva "Gorica" Šipovo, te doktorica Memišević Hodžić i aktivist Emir Delić, podijelili su vrijedne informacije o prašumama - starim šumama, zaštićenim područjima u kojima su zabranjene ljudske aktivnosti, u prvom redu iskorištavanje šuma i lov. 

Sretni smo i ponosni zbog toga što smo imali priliku organizovati ovu terensku posjetu i učiti o našim vrijednim šumama, koje su jedinstvene i u europskim okvirima zbog njihove očuvane prirodnosti. Istovremeno, osjećamo i ljutnju zbog činjenice da na prostoru pola države, u entitetu FBiH, već gotovo 15 godina ne postoji važeći Zakon o šumama FBiH, što ostavlja katastrofalne posljedice na stanje naših šuma. Nadamo se da će nadležno federalno Ministarstvo skrojiti moderan, usaglašen, sveobuhvatan i pravedan nacrt zakona što prije i poslati u parlamentarnu procedure na usvajanje. Kasno je. Sanjaću krošnje bukvi i jela i smrče u najljepšoj zemlji na svijetu. 

Četvrtak, 1. august: Misleći na Gazu

Prvi dan augusta je započeo i završio laganije. Cijeli ACT tim je ostao da radi od kuće, da raspremimo kofere, čujemo se sa prijateljima, porodicom. Zadnjih 10 dana, kako moja mama kaže, skačemo po šumama i rijekama. 

Zatrpalo nas je dosta e-mailova ali i poruka na društvenim mrežama ljudi iz cijele BiH i regije koji navijaju za spas Une, Neretve i drugih rijeka. Dobili smo i nekoliko novih upita od strane neformalnih grupa građana koji traže podršku u odbrani svojih mjesta od loših i ekološki štetnih projekata. Imam najbolji tim ljudi na svijetu s kojim sam nagrađena da učestvujem u odbrani prirodnih bogatstava i dostojanstva ljudi. 

Oprala sam nekoliko mašina veša, pričala sa sestrom, malo meditirala. Razmišljam o uredbi o ispuštanju otpadnih industrijskih voda u FBiH kojom je dozvoljeno najvećim zagađivačima da truju naše rijeke. Ta uredba je na snazi skoro 15 godina a trenutno traje do 2026. godine. Ovaj put im moramo zabraniti da je produže. Zbog naše Neretve i drugih rijeka koje život znače. Sutra je koncert Darka Rundeka na Vrelu Une. 

Raduje me spoznaja da će ACT predstavnici uspjeti biti gore – u životu je najvažnije imati svoje pleme koje dijeli strast i osjećaj za pravdu i zajedništvo. A ACT okuplja puno takvih ljudi. Ne mogu da ne mislim o ljudima u Gazi. Nije mi jasno kako je moguće da živimo ovako vidljivu nepravdu ljudi nad ljudima i da skoro godinu dana svjedočimo užasima. Ali ne smijemo odustati od dobra. Dobro mora pobijediti zlo. 

Petak, 2. august: Ay, Kaaarmelaa.... 

S obzirom na to da klimatska kriza napreduje svakoga dana i da temperature divljaju, odlučila sam ugraditi vanjske roletne. Majstori su ranim jutrom iste postavili, te očekujem lakše podnošenje nesnošljivih vrelina. Danas smo skoro svi u kancelariji. ACT tim je svjestan činjenice da nam Planeta gori i trudimo se raditi sve u našoj moći da zaštitimo naše rijeke i šume. Iščekujemo početak protestnog koncerta Darka Rundeka na Vrelu Une. 

Zaključujemo preporuke za izmjenu koncesionih zakona u BiH jer trenutno isti štite gotovo isključivo investitora, ali ne i državu i nas građane. I Federacija i Republika Srpska trebaju nove zakone o koncesijama i ACT na tome radi uz mnoge druge organizacije. Naš predstavnik je na Vrelu Une. Došao je impresivan broj ljudi, koncert pratimo na društvenim mrežama i skačemo po kancelariji. 

Desetine poruka u prvih nekoliko minuta, stiže podrška iz svih krajeva. Divno je vidjeti ujedinjene ljude i to uz rijeku. Ay, Kaaarmelaa.... Sedmicu zaključujem punog srca. Znam da nas čekaju velike bitke, ali malo po malo. 

Važno je da brinemo jedni o drugima i o sebi i da otmemo ono što nam je oduzeto – sloboda, sloga i rahatluk. Petak je večer. 

Možda stignem ugrabiti i neki ples sa društvom. Bez šuma i rijeka nema nam lijeka. Ali ni bez plesa.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u ovoj rubrici su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba