Bitka za Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH: Da li smo svjesni šta možemo izgubiti?

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine danas, 15. augusta održana je mirna protestna šetnja za spas Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUB BiH).

Šetnju su organizovali zaposlenici NUB BiH, a građanke i građani Sarajeva pružili su im podršku.

Sreća u nesreći, Sarajke i Sarajlije imaju iskustva sa spašavanjem kulturnih i obrazovnih institucija Bosne i Hercegovine pa su tako gore navedeni 2011. godine izašli na proteste za spas Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, a 2015. godine dežurali su u Zemaljskom muzeju (čuvar historije BiH bio je zatvoren tri godine op.a.).

Umjetnička galerija BiH, Zemaljski muzej, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH spadaju u grupu sedam institucija od državnog značaja čiji pravni status nije riješen od završetka rata u našoj zemlji, a u prilog tome na koji način ovi hramovi kulture (ne)dobivaju novac govori i sramna raspodjela sredstava Federalnog ministarstva kulture i sporta, na čelu sa Sanjom Vlaisavljević iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Plata nema

Nacionalna i univerzitetska biblioteka (NUB) Bosne i Hercegovine obavijestila je javnost u mjesecu aprilu da nije u mogućnosti pružati usluge korisnicima.

Naime, radnici su posljednju platu primili za januar 2024. godine, a osim toga nema sredstava za plaćanje obaveza prema isporučiocima energenata i dobavljačima. Zaposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine federalnim i kantonalnim vlastima uputili su svoje zahtjeve.

"Već peti mjesec radimo bez plate, bez doprinosa, bez zdravstvenog osiguranja, situacija je katastrofalna. Imali smo sastanke sa federalnim i kantonalnim vlastima, dobili smo samo pusta obećanja, ništa se konkretno nije desilo. Imamo samo obećanje iz Vlade Tuzlanskog kantona da će uplatiti 100.000 KM i nadamo se da će ta sredstva uskoro doći, ove godine smo dobili samo 200.000 KM od Vlade Kantona Sarajevo.

Zaposlen sam od 2011. godine, a ovo je sad najgori period. Mirna šetnja je posljednja šansa da još jednom pokušamo animirati nadležne institucije, doći će nam i kolege iz drugih biblioteka iz BiH, pokušat ćemo ukazati na probleme s kojima se suočavamo", objašnjava za portal Radiosarajevo.ba zaposlenik NUB BiH Aldin Huskić.

Naglašava i da je direktor NUB BiH Ismet Ovčina na godišnjem odmoru, a početkom septembra odlazi u penziju.

Federalno ministarstvo kulture i sporta objavilo je 12. augusta rezultate Javnog poziva za 2024. godinu. Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, dobila je mizernih 20.000 KM.

"Svi smo silno iščekivali taj projekt, aplicirali smo s maksimalnim iznosom do 100.000 KM, međutim sramotno, dali su nam samo 20 posto od sredstava koje smo tražili. Apsurdno je više govoriti da je nešto do direktora ili radnika, to je čist dokaz da je sve do vlasti i institucija koje su iznad nas", zaključio je naš sagovornik.

Kome treba NUB BiH

Služba za izdavačku djelatnost, biblioteku i informisanje Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu tražila je hitno rješenje za NUB BiH.

"Naime, pitamo se jesu li javnost i nadležni svjesni činjenice da, nakon zatvaranja ove službe, mi automatski gubimo mogućnost legalnog izdavanja knjiga. S obzirom na to da je glavni 'proizvod' Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, kao i većine institucija koje se bave prvenstveno humanističkim i društvenim, ali i ostalim naukama, upravo knjiga, opravdano smo zabrinuti zbog scenarija koji nam slijedi.

Jer, u nemogućnosti dobijanja ISBN-a, ako i izdamo neku publikaciju, ona ostaje osuđena na granice Bosne i Hercegovine, jer već u susjednoj Hrvatskoj s granice vraćaju knjige koje nemaju ISBN, ne želeći da ih carine.

Da ne spominjemo potpuno gubljenje ionako slabe kontrole kvaliteta koju ova služba provodi (neophodnost postojanja dva meritorna recenzenta da bi publikacija bila kvalificirana kao naučna), čime naši radovi postaju bezvrijedni i praktično nevidljivi u međunarodnim razmjerama. A šta je s udžbenicima, priručnicima i ostalom stručnom literaturom neophodnom za obrazovni proces?", navode iz ovog instituta.

Čitanje knjiga u znak protesta

Građani Sarajeva okupili su se u dva navrata ispred Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, gdje su čitanjem knjiga pružili podršku ovoj instituciji koja se našla pred krahom i gašenjem.

Skup je opisan kao javna podrška kroz jednostavan, ali ključan čin.

Među okupljenima je bila i novinarka i aktivistkinja Jasna Fetahović.

"Na društvenim mrežama sam vidjela poziv građanima da se u znak podrške Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine okupe ispred njezine zgrade i čitaju knjige. Odmah sam nazvala supruga i predložila mu da se pridružimo, jer čitanje je jedna od strasti koja nam je zajednička. Istovremeno sam i od prijateljice dobila poziv da odemo zajedno.

Ideja je, zaista, prelijepa. Obično, kada čitamo knjige, osamljeni smo. A jučer je nas 15-ak sjedilo jedno uz drugo na stepenicama i klupama, svako je čitao svoju knjigu i niko nikoga nije ometao. Ja sam, kao i mnogi, bila šokirana viješću da bi Nacionalna i univerzitetska biblioteka BIH mogla zatvoriti svoja vrata. Kada pogledate koliko novca naše institucije troše na plate ministara ili parlamentaraca, još se više šokirate činjenicom da zaposlenici NUB-a nekoliko mjeseci nisu dobili plate, da nisu zdravstveno osigurani i da nemaju adekvatne uslove za rad.

U medijima sam pročitala da za rad NUB-a na godišnjem nivou treba 1,35 miliona KM. Pa skoro četiri puta više novca se svake godine potroši na plate i brojne beneficije državnih parlamentaraca! Imali smo ovih dana priliku da od profesionalaca čujemo šta će se dogoditi ukoliko NUB prestane sa radom – bilbliotekarska oblast i akademska zajednica u BiH imat će problema, biće ometeno izdavaštvo, istraživački rad...

Nadam se da će oni koji koji mogu odrediti sudbinu institucija kulture (jer sve imaju finansijskih problema) prihvatiti svoju odgovornost i spriječiti da NUB 25. avgusta prestane sa radom. Bila bi to ogromna šteta za Bosnu i Hercegovinu i njenu baštinu", kazala je Fetahović za portal Radiosarajevo.ba. 

Urbicid, kulturocid ili kako je srbočetnički agresor palio knjige

Sarajevska Vijećnica otvorena je 20. aprila 1896. godine, prvobitno je bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora.

Nakon toga postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.

Na dan 25. augusta 1992, prije 32 godine, nakon intenzivog granatiranja plamen je zahvatio jedan od simbola Sarajeva – gradsku Vijećnicu.

Vatra izazvana srbočetničkim agresorskim granatama progutala je dva miliona knjiga, 300 rukopisa i blago neprocjenjive vrijednosti.

Požar su gasili vatrogasci i radnici biblioteke uz pomoć građana, a jedna ličnost koja se tog 25. augusta 1992. uzdigla do heroine bila je nesumnjivo 32-godišnja bibliotekarka Aida Buturović koja je život položila – za knjige, spašavajući vrijedna djela iz fašističkih lomača našeg vremena. Nakon što je provela noć pokušavajući spasiti što se spasiti može, Aida je na putu kući poginula od gelera granate.

"U Vijećnici je radila i tokom rata i bila u timu ljudi koji su u noći između 25. i 26. avgusta 1992. godine, kada je Vijećnica zapaljena, pokušavali spasiti knjige. Pokušala je, zajedno sa kolegama/icama i građanima/kama koji su došli da pomognu, spasiti sve što je preostalo iz pepela Nacionalne biblioteke. Aida je pogođena gelerom granate, direktno u potiljak, na putu kući kada se vraćala iz spaljene Vijećnice isti dan. Kolege i kolegice bibliotekari/ke širom svijeta smatraju Aidu istinskom heroinom svoje profesije zbog čega je važno sačuvati sjećanje na nju", bilježi se u leksikonu koji je rezultat saradnje ženske mirovne inicijative Mir sa ženskim licem i Forum Ziviler Friedensdienst.

I vatrogasac Kemal Cacan gasio je sarajevsku Vijećnicu u noći sa 25. na 26. august 1992. godine.

"Rodio sam se 50 metara od Vijećnice, svaki dan sam je gledao. Taj dan je bilo nas 68, igrom slučaja, mislim da sam jedini još aktivan, možda ima još jedan. Došao sam do toga da mi Vijećnica obilježi karijeru, ali nisam osjetio ništa tada.

Ona jest simbol Sarajeva, odrastao sam uz nju, ali mi na našem poslu moramo isključiti svoje emocije. Dakle, uđi čim prije na intervenciju i pazi se granata i metaka", prisjetio se sarajevski heroj ranije za portal Radiosarajevo.ba.

Sjećanja na stravičnu noć s nama je podijelila i Sarajka (identitet poznat redakciji) koja je život provela u blizini Vijećnice.

"Pamtim osjećaj tuge i nemoći, a i danas se sjećam knjiga iz oblasti genetike koje sam tamo proučavala. Sve vrijedno izgorjelo je u toj noći", kazala je za portal Radiosarajevo.ba.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka, koja je ostala na samo 10 posto svog prijašnjeg fonda, preselila se tada u zgradu BKC-a, a potom u redakciju Odjeka, da bi 1998. godine preselila u Kampus Univerziteta u Sarajevu, gdje je i danas smještena, u neadekvatnim i nedostatnim uslovima.

Vijećnica je svečano otvorena 2014. godine, 9. maja, na Dan Evrope i i Dan pobjede nad fašizmom, ali se Nacionalna i univerzitetska biblioteka nikad nije vratila svojoj kući.

U ljeto 2015. godine jedan otac kojeg više nema odveo je svoju kćerku u obnovljenu Vijećnicu. Platio je kartu i pitao gospodina na blagajni kada će se Biblioteka vratiti "kući".

Umjesto odgovora nastupila je tišina.