"Periphery Art 2024": Asim Đelilović otvorio izložbu u Umjetničkoj galeriji BiH

U Umjetničkoj galeriji BiH večeras, 13. aprila u 20 sati, otvorena je izložba "Periphery Art 2024"-autora Asima Đelilovića.

Ovaj cijenjeni bosanskohercegovački dizajner i umjetnik, inače redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, o fenomenu "periferne umjetnosti" govrio je već u svojoj istoimenoj knjizi te kroz izložbu, realiziranu u UGBiH 2022. godine.

Riječ je inače o autoru koji oporu, gorku, a često i bolnu realnost, umjetničkim sredstvima prevodi u artefakt-autentični umjetnički iskaz koji postaje čin protesta ili upozorenja.

Povodom otvaranja Đelilovićeve nove postavke, ponovo u okrilju njegovog  prepoznatljivog "kriričkog" umjetničkog izraza, sociologinja kulture prof.dr. Sarina Bakić je napisala sljedeće:

"Izraz 'periferno' u umjetnosti se odnosi na kontekstualni okvir ili perspektivu koji se fokusira na istraživanje i preispitivanje tradicionalnih, ustaljenih normi, struktura moći i dominantnih narativa. U savremenom sociološkom kontekstu, razmatranje koncepta periferije s aspekta umjetnosti i umjetničkog djelovanja jeste izrazito relevantno i intrigantno stavljajući u fokus dinamičnu interakciju između umjetnika, umjetničkog djela i različitih društvenih konteksta.

Đelilovićeva 'periferija', u svim njegovim konceptima koji su pred nama i ovaj put, a koji nam pokazuju Đelilovićevu moć vizualne percepcije, istančanu, intuitivnu moć uočavanja onoga što većina ljudi ne može percipirati konstantno reflektira društvo u kojem nastaje baveći se širokim rasponom tema poput socijalne nepravde, ratova, savremene kulture nasilja, ekonomske nejednakosti, ljudskih prava, alijenacije pojedinca od drugih, društva, alijenacije od samog sebe.

U srži umjetnikovog karaktera jeste da sebi postavlja pitanje o smislu egzistencije. Asim Đelilović, svojom specifičnom igrom putem umjetničkog izražavanja to pitanje sebi neprestano ponavlja, i gotovo uvijek na drugačiji način zbog konstantne izražene borbe između onoga što danas Čovjek jeste i onoga što bi trebalo da bude. Upravo ovakav Đelilovićev konceptualni okvir postaje relevantna rekapitulacija postavljenih pitanja i datih nam odgovora na pitanja smisla ljudske egzistencije danas. Bitno je, međutim, da se u pregrštu odgovora na razna pitanja nazire jedna opšta vrijednost, vrijednost humanizma.

Đelilović svojim umjetničkim izrazom nudi alternativne perspektive i narative koji se razlikuju od onih koji preovladavaju u samom 'centru' umjetnosti pa i kulture uopšte. Otvoren prema različitim  perspektivama i iskustvima, Đelilović potiče dijalog između različitih kultura, identiteta i društvenih grupa stavljajući Čovjeka na prvo mjesto, njegov položaj u današnjem beskrupuloznom postmodernom svijetu te u isto vrijeme kritikujući i provocirajući postojeće političke, ekonomske i društvene norme i strukture moći na globalnoj razini.

Budući da njegovi umjetnički koncepti jesu platforma za kritiku institucionalizirane umjetnosti, političke i ekonomske nepravde, komercijalizaciju kulture pa i samog života, Đelilovićeva angažirana umjetnost igra važnu ulogu u savremenom bosanskohercegovačkom društvu, potičući već utihnulo kritičko promišljanje i poticanje drugih na mišljenje i akciju u vezi različitih društvenih pitanja.

Autor nam otkriva sadržaje koji se svima nama nalaze pred očima ali ih mi ne primjećujemo jer su naši izbori (a samim tim i naša očekivanja) usmjereni na pronalaženje argumenata za ispravnost svojih sudova, ili, već ranije, utvrđene slike svijeta. U tom smislu njegov umjetnički angažman je postupak kojim on i sebi i nama “skida paučinu s očiju” i čini “brišući prašinu sa slike” da nam ta slika izgleda jasnijom, intenzivnija u svome sadržaju i bogatija svojom faktografijom, izdašna po svemu", zapisala je povodom izložbe sociologinja kulture prof.dr. Sarina Bakić (njen tekst objavila Umjetnička galerija BiH).