Marokanski list objavio prikaz "Sarajevo Bluesa" Semezdina Mehmedinovića
Ugledni marokanski autor i publicista dr. Samir Belahsen objavio je opsežan prikaz knjige Sarajevo Blues velikog bosanskohercegovačkog književnika Semezdina Mehmedinovića, predstavljajući ovo djelo kao jedno od najznačajnijih književnih svjedočanstava o opsadi Sarajeva i ratnim stradanjima u Bosni i Hercegovini.
Usred apokalipse
U tekstu objavljenom u marokanskom listu Quid, Belahsen analizira način na koji Mehmedinović kroz fragmente, kratke zapise i poetske slike bilježi svakodnevicu opkoljenog Sarajeva, naglašavajući da je riječ o djelu koje nadilazi lokalni kontekst i nosi univerzalnu poruku o ljudskoj patnji, otporu i preživljavanju.
"Usred apokalipse granata koje padaju, Nacionalne biblioteke koja gori i pasa koji komadaju ljudske leševe, Semezdin Mehmedinović piše svoju knjigu – u fragmentima", navodi Belahsen, opisujući atmosferu u kojoj je nastajao Sarajevo Blues.
Džeko pred nastup na SP-u: "U Brazilu nismo prošli zbog greške sudija. Švicarska je sada favorit"
Autor prikaza ističe da rat razara stvarnost i urušava logiku svakodnevnog života, zbog čega Mehmedinović poseže za fragmentarnom formom kao jedinim mogućim načinom da zabilježi iskustvo opsade. Prema njegovim riječima, rat nije koherentna priča već niz rasutih trenutaka, a upravo takvu stvarnost odražava i struktura knjige.
Belahsen podsjeća i na historijski kontekst raspada bivše Jugoslavije, proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine te početka opsade Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana i ostala upamćena kao najduža opsada jednog glavnog grada u modernoj historiji.
Posebnu pažnju posvećuje fragmentima Životinje, Ratna peć i Sarajevo, kroz koje, kako navodi, Mehmedinović prikazuje dehumanizaciju rata, uništavanje kulture i svakodnevice te transformaciju grada u simbol ljudskog stradanja.
Casals Iglesias, prevoditelj "Sarajevo Bluesa": Bosna je nada da će svijet preživjeti mračna vremena
Govoreći o fragmentu Ratna peć, Belahsen podsjeća da su stanovnici opkoljenog Sarajeva bili prisiljeni spaljivati knjige kako bi se ugrijali, ocjenjujući taj prizor snažnom metaforom uništavanja kulturnog naslijeđa pod pritiskom golog opstanka.
Za fragment Sarajevo navodi da predstavlja poetski sažetak kako knjige tako i sudbine grada, opisujući ga kao "postmodernističko djelo nadrealnih razmjera" obilježeno smrću, gubitkom i urušavanjem ljudskih osjećaja.
Belahsen zaključuje da je Sarajevo Blues jedno od ključnih djela savremene bosanskohercegovačke književnosti te da je značaj knjige upravo u njenoj sposobnosti da lokalno ratno iskustvo pretvori u univerzalnu poruku razumljivu čitateljima širom svijeta.
Put u drugu kulturu
Ovim povodom oglasio se i Semezdin Mehmedinović.
"Zanimljivo. Divan prikaz knjige objavljene u Španiji (Sarajevo blues, Deleste, 2026, Barcelona, prijevod Marc Casals), publiciran je u Maroku, u dnevnoj novini Quid. Pisan je na francuskom a njen autor je Samir Belahsen.
'Snažna knjiga s dosegom koji je univerzalan i bezvremenski...'
Netipična činjenica prijevoda koji je našao put u drugu kulturu i drugi jezik. Zbog toga je prenosim. Volim Maroko. Volio bih živjeti tamo", napisao je Mehmedinović.
Objavljivanje ovog prikaza u Maroku predstavlja još jednu potvrdu međunarodnog interesa za književno stvaralaštvo Semezdina Mehmedinovića i za teme opsade Sarajeva, koje i više od tri decenije nakon rata ostaju predmet književnih, historijskih i akademskih istraživanja.
Povratak knjiga u Vijećnicu
Istovremeno, objavljivanje ovakvih prikaza u međunarodnim medijima dolazi u trenutku kada su brojni bosanskohercegovački književnici, među kojima i Semezdin Mehmedinović, pokrenuli inicijativu za povratak knjiga i pune bibliotečke funkcije Vijećnice, nekadašnjeg sjedišta Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.
Upravo činjenica da se opsada Sarajeva, spaljivanje Vijećnice i književna svjedočanstva poput Sarajevo Bluesa i danas čitaju, analiziraju i predstavljaju širom svijeta pokazuje da ova tema nije samo dio bosanskohercegovačke prošlosti nego i dio evropske i svjetske kulturne memorije.
Zbog toga bi međunarodni interes za Sarajevo, njegovu književnost i naslijeđe mogao biti dodatni argument u prilog inicijativi da se Vijećnici vrati njena izvorna uloga doma knjige.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
