Znate li ko je sve sudjelovao u kreiranju vizuelnog identiteta Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu?

"Preporučujem vam od srca da u Sarajevo uputite i svoje prijatelje da i oni dođu u ovaj grad što ga je priroda, ali i ljudska ruka tako obdarila", zapisao je veliki Zuko Džumhur uoči XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

Glavni grad Bosne i Hercegovine te 1984. godine postao je centar svijeta, a četiri decenije kasnije mnogima je prva asocijacija na Sarajevo Vučko ili pahulja.

Vučko je bio zvanična maskota XIV Zimskih olimpijskih igara, a prijedlog za maskotu dao je slovenski slikar Jože Trobec.

Trending

ASA Institut: O inovacijama i digitalnoj transformaciji u zdravstvenom sektoru

Simpatični vuk se u televizijskim reklamama i promotivnim spotovima oglašavao povikom: 'Sarajevooooo', a glas mu je posudio Zdravko Čolić, najveća muzička zvijezda tadašnje Jugoslavije.

Logo naših Olimpijskih igara bila je stilizovana pahulja koja je i danas jedan od simbola Sarajeva. Za pahulju je zaslužan arhitekta Miroslav Antonić koji je tada radio u Energoinvestu.

16.01.24. 20:30

Slika koja budi sjećanja: Olimpijada u Sarajevu i gužva u autobusu

Bilo je lijepo u Sarajevu

Značajnu ulogu u oblikovanju vizuelnog identiteta XIV Zimskih olimpijskih igara imali su i nastavnici i studenti Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.

U Galeriji Akademije, njima u čast u utorak, 6. februara s početkom u 19 sati bit će otvorena izložba "Bilo je lijepo u Sarajevu".

Uoči otvorenja razgovarali smo s profesorom Asimom Đelilovićem, koji je i kustos ove izložbe.

Naš sagovornik za portal Radiosarajevo.ba otkriva kako je Akademija likovnih umjetnosti svoju zgradu dobila sa XIV Zimskim olimpijskim igrama. Naime, u prostor nekadašnje Evangelističke crkve uselili su 1982. godine nakon adaptacije koju je uradio arhitekta Vladimir Dobrović.

"Možda je vrijedno reći da je Akademija osnovana 1972. godine, počela je s radom u objektima koji su bili razvučeni po gradu, znači nije imala svoju zgradu. Dekanat uz još jednu klasu nalazio se na Obali u zgradi današnje Akademije scenskih umjetnosti, ali je nastava bila izvođena u drugim ondašnjim obrazovnim institucijama, na Pedagoškoj akademiji, dijelom na Arhitektonskom fakultetu, a prva generacija je čak jedno vrijeme, jedan semestar provela i na Veterinarskom fakultetu. Sa dobijanjem Olimpijade te 1978. godine krenuo je proces uzdizanja Sarajeva u svim aspektima.

Olimpijada je zapravo, prema kazivanjima aktera, prije svega, bila inicirana iz oblasti ekonomije i privrede jer su njeni zagovornici Emerik Blum i ondašnji akteri tog privrednog i političkog rukovodstva Bosne i Hercegovine smatrali da će to biti izuzetan poticaj za razvoj i drugih privrednih grana, prije svega turizma kroz promicanje sporta, naravno i kulture i svih drugih segmenata tog našeg društvenog života.

Ono što je za samu Akademiju značajno jeste da je sa Olimpijadom dobila svoju zgradu, to je ovaj prostor u kojem se mi danas nalazimo", objašnjava profesor Đelilović.

Neki od nastavnika i studenata, prije svega grafičkog dizajna učestovavali su u oblikovanju vizuelnog identiteta Olimpijskih igara dodaje naš sagovornik.

"Dragan Stefanović i Branko Bačanović bili su odmah uključeni u proces kandidature te 1978. godine, poznato je da je Međunarodni olimpijski komitet izabrao Sarajevo kao organizatora Olimpijskih igara i u tom vremenu, možda ponajviše između 1980. i 1982. godine, većina ovih poslova vezano za vizualni identitet Olimpijade je bila završena.

Prvo što se zapravo uradilo je standardizacija i redizajn ranijeg znaka koji je za kandidaturu oblikovao Miroslav Antonić. Učesnici kažu da je bio raspisan jugoslovenski konkurs za izradu znaka Olimpijade, međutim, taj konkurs nije dao željene rezultate pa se onda pristupilo procesu redizajna tog znaka. U taj posao su bili uključeni već diplomirani studenti grafičkog dizajna Branko Bačanović i Čedomir Kostović, uz umjetničko vodstvo profesora Mladena Kolobarića. Uz redizajn toga znaka oni su uradili Knjigu grafičkih standarda za upotrebu olimpijskih obilježja.

Ismar Mujezinović se pridružio tom procesu, prihvaćen je njegov prijedlog vezan za oficijelne boje Olimpijade koji je uvršten u tu Knjigu grafičkih standarda. Oslobođenje je stalo 1980. godine iza publiciranja Knjige grafičkih standarda i pristupilo se promociji, odnosno kreirani su plakati", dodaje profesor Đelilović.

Plakate su kreirali već spomenuti Čedomir Kostović, Radmila Jovandić, Lora Levi, Srđan Kokoruš, Branko Modraković, Ismar Mujezinović...

"Među prvima su to bila rješenja koja su potpisale Radmila Jovandić i Lora Levi, to je poznati ljubičasti plakat sa olimpijskim znakom. Svoje prijedloge ponudili su Čedomir Kostović, Srđan Kokoruš, Branko Modraković, čak i Branko Bačanović, mada njegov plakat po njegovom vlastitom kazivanju nije nikad ni realiziran, jednostavno nije poznat u svojoj vizualnoj fizionomiji.

Uz dizajn plakata poznata je i serija plakata koje je uradio Ismar Mujezinović i koji su manje-više i dandanas uz Vučka i taj olimpijski znak sinonim sarajevske Olimpijade", govori naš sagovornik.

Na izložbi će biti predstavljena i grafička mapa s kojom se javnost do sada nije imala priliku susresti.

"Uporedo s tim profesori s Akademije su uradili jednu grafičku mapu koja javnosti nije poznata, urađena je u jednoj maloj seriji od 25 autorskih primjeraka. Mapa je imala 28 grafičkih listova uz jedan uvodni tekst i jednu stranicu sa navedenim umjetnicima koji su svoje kreacije dali za tu mapu.

Na ovoj našoj izložbi bit će predstavljena i ta mapa uz naravno nekoliko originalnih rješenja. A, kad kažem orginalnih mislim na ona idejna, kreativna rješenja koja su akteri radili, a na osnovu kojih su realizirane zvanične forme kao što je dizajn ulaznica, kao što je sadržaj vezan za dio grafičkih standarda, kao što su oficijelne zahvalnice...", naglašava profesor Đelilović.

Naš sagovornik otkriva još jedan zanimljiv detalj, na izložbi će se publika moći upoznati i sa zvaničnim olimpijskim uniformama. Njih je za Alhos dizajnirala Selma Zukić, jedna od završenih studentica Akademije likovnih umjetnosti.

"Nadam da će to za većinu posjetilaca biti jedna vrsta iznenađenja, naravno, to su bile u osnovici svečane uniforme za rukovodioce, to znači za članove Olimpijskog komiteta i za goste koji su došli od strane Međunarodnog olimpijskog komiterta, ali i za uposlenike po sektorima koji su na terenu izvršavali svoje postavljene zadaće, tako da su to i svečane i radne uniforme koje su bile zvanične za službenike zadužene za organizaciju igara", pojašnjava profesor Đelilović.

U sklopu Organizacionog komiteta igara oformljen je kreativni tim kog su činili brojni kulturni i javni radnici koji je brinuo o poslovima promocije i kreaciji vizuelnog identiteta.

Među članovima tog tima nalazio se, između ostalih, i slikar Mersad Berber.

"Ono što je meni poznato po kazivanju prof. Ismeta Dizdarevića, Mersad Berber je bio član komisije koja je učestvovala u vrednovanju radova pristiglih na jugoslovenski konkurs za maskotu Olimpijade.

Poznato je da je oko 1200 radova pristiglo, a od kojih je 800 i nešto bilo prihvaćeno, zvanično i verificirano. Taj proces vrednovanja je bio sužen na pet, šest različitih motiva, od kojih je na kraju po odluci čitatelja najvećih jugoslovenskih, ondašnjih novina izabran Vučko. Naime, oni su u jednoj svojevrsnoj anketi glasali, od tih pet, šest ponuđenih rješenje, većinom glasova izabrali rad Jožeta Trobeca iz Kranja, autora maskote Vučko, tako da je Vučko na tom konkursu bio izabran kao zvanična maskota", podvlači profesor Đelilović.

Izložba će pored zvaničnih štampanih formi koje podrazumijevaju plakate, publikacije, suvenire, LP ploče sa zvaničnom muzikom otvaranja Olimpijskih igara ponuditi publici i video priloge koji su rađeni sa živućim akterima svih poslova vezanih za XIV Zimske olimpijske igre.

"Ovdje ćemo imati izravna kazivanja Branka Bačanovića, Čedomira Kostovića, potom Jožeta Trobeca, tu izjavu smo dobili zahvaljujući dobroj volji ljudi sa Al Jazeere koji su radili s njim. Zahvaljujući našoj saradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom dobili smo pravo da emitujemo dio njihovog razgovora i snimljenog video materijala sa Nedeljkom Dragićem koji je radio animacije Vučka za televizijsku potrebu i video klipove koji su pratili ove programe vezane za Olimpijadu.

Potom, imamo kazivanja i Slavka Pervana koji je bio zadužen za koreografiju samog čina otvaranja Olimpijskih igara, Boru Kontića, on kao novinar i tadašnji akter čitave scene, govori o tom medijskom okrilju i načinu na koji je Sarajevo promovisano i dometima ili nekoj vrsti refleksije koju je Olimpijada ostavila na sve nas i naravno imamo kazivanje Ede Numankadića koji je od tih vremena pa sve do nedavno bio jedan od rukovodilaca i direktor Olimpijskog muzeja", naglašava naš sagovornik.

Zimske olimpijske igare u Sarajevu, osim sporta, njegovale su i kulturni život u Sarajevu. Posjetitelji izložbe prisjetit će se i kako je nastao Festival Sarajevska zima, ali i činjenice da smo krajem 80-tih imali bijenala savremene umjetnosti pod nazivom Jugoslovenska dokumenta. 

"Bit će govora o refleksijama Olimpijade na sarajevsku kulturnu scenu. Poznato je da je sa završetkom XIV Zimskih olimpijskih igara pokrenuta jedna manifestacija, to je Sarajevska zima, koja zahvaljujući entuzijazmu Ibre Spahića traje do današnjih dana i ona također obilježava svojih 40 godina ovih dana.

Osnivanje Olimpijskog muzeja je sastavni dio te priče, kao i sadržaji koji su se sredinom 80-tih, u drugoj polovini događali u sarajevskoj kulturnoj sceni, prije svega likovnoj, a jedan od tih događaja jeste i organizacija Jugoslovenskih dokumenata, prvih 1987. godine, a drugih 1989. godine. Tako da smo i to u osnovici spomenuli kao refleksiju same Olimpijade na sarajevsku kulturnu scenu u 80-tima", kaže profesor Đelilović.

Naš sagovornik na kraju dodaje kako ova izložba pripada procesu dokumentiranja dizajna u Bosni i Hercegovini.

"Ova izložba je zapravo jedan od koraka koje smo napravili negdje već 2015. godine. Uz podršku mnogih drugih prijatelja i učesnika ove naše likovne, dizajnerske sarajevske scene počeo sam intenzivnije da prikupljam građu o pojavi i razvoju dizajna u Bosni i Hercegovini i to sam počeo dokumentirati. U ovih nekoliko godina do danas smo uspjeli da objavimo tri izdanja knjige koja na jednom mjestu okuplja pojave od početka dvadesetog vijeka pa naovamo, potom smo organizovali nekoliko izložbi.

Prva od njih u toj seriji je bila izložba plakata čuvenog američkog dizajnera Miltona Glasera 2020. godine. Također, u Umjetničkoj galeriji BiH 2022. godine upriličili smo veliku izložbu Čedomira Kostovića.

Sjećanje na XIV Zimske olimpijske igre je treći izložbeni program koji je na tom putu koji sam pripremio, ova izložba pripada procesu dokumentiranja dizajna u Bosni i Hercegovini, a vezana je za Akademiju likovnih umjetnosti i promoviše prije svega njene studente i nastavnike", zaključuje profesor Asim Đelilović.

Svjetski umjetnici i XIV Zimske olimpijske igre 

U centru Sarajeva nalazi se zgrada koja baštini najsvjetlije momente naše olimpijske historije. O ovoj prelijepoj vili u kojoj je smješten Olimpijski muzej više može pročitati na linku OVDJE.

A, mi ćemo se na kratko pozabaviti nečim što nosi naziv Mapa svjetske grafike "Sport and art".

Riječ je o jednom od značajnijih projekata u okviru zvaničnog kulturnog programa XIV ZOI - Sarajevo '84 koji su realizirali Olimpijski komitet ZOI, Galerija Visconti Art - Lazo Vujić iz Beča i izdavačka kuća 'Svjetlost' iz Sarajeva.

Osnovne ideje izražene u olimpijskoj povelji - ideje humanizma i povezivanja naroda svijeta putem sporta bez obzira na političe, rasne i kulturološke posebnosti - ovom mapom izražene su unutar jednog izrazito umjetničkog projekta.

Potvrda da se u Sarajevu nisu održavale samo sportske igre, nego i kulturne možda je upravo ovdje dokazano i pokazano.

Svjetski stvaraoci iz devet zemalja svijeta (bivše Jugoslavije, Austrije, Japana, Engleske, tadašnje Čehoslovačke, Belgije, Francuske i SAD-a) odazvali su se pozivu za učešćem u formiranju ove cjeline.

"Velika imena kao što su Piero Dorazio, Michael Folon, Emilio Greco, Gottfried Helnwein, Howard Hodgkin, Kyu-Baik Hwang, Jiri Kolar, Henry Moore, Mimo Paladino, Michelangel Pistoletto, James Rosenquist, Guiseppe Santomaso, Cy Twombly i Andy Warhol i dva grafičara iz bivše Jugoslavije, Gabrijel Stupica i Dževad Hozo na izvjestan način garantiraju visoku umjetničku razinu kako pojedinačnih listova, tako i mape u cjelini", navedno je u katalogu Olimpijskog muzeja.

Osim već navedenih umjetnika, u Muzeju se, između ostalih, nalaze radovi i Miltona Glasera.

Dodajmo i da je čuveni Glaser dvaputa kreirao postere za Sarajevo.

Prvi put je to bilo 1983. godine. Tada je Međunarodni olimpijski komitet od njega zatražio da kreira poster za promociju XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

View this post on Instagram

A post shared by Radiosarajevo.ba (@radiosarajevo)

Ponudio je dva rješenja (na jednom je antički stub, na drugom skijaš op.a.) i oba su bila producirana kao grafike, te se danas čuvaju u zbirci Međunarodnog olimpijskog komiteta i u zbirci Muzeja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu (Zbirka Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine).

Druga je prilika bila 2014. godine. Tada je, zajedno sa Mirkom Ilićem, napravio poster u povodu obilježavanja stote godišnjice od atentata u Sarajevu, 1914. godine - Sarajevo 100 u organizaciji ULUPUBIH-a.

Ukoliko niste u prilici posjetiti Olimpijski muzej u Petrakijinoj 7, zavirite u fotogaleriju portala Radiosarajevo.ba.

I pohvalite se ponekad da su legendarni Milton Glaser i Andy Warhol kreirali za XIV Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Velika je to čast!