Zamak u malom: Kako je prelijepa Mandića vila "izrasla" u Olimpijski muzej Sarajevo

U centru Sarajeva nalazi se zgrada koja baštini najsvjetlije momente naše olimpijske historije. Riječ je o Olimpijskom muzeju.

Muzej je osnovan odlukom Organizacionog komiteta XIV ZOI, a svečano otvoren 8. februara 1984., na dan otvaranja XIV ZOI u Sarajevu.

A, zgrada koja će postati Muzej, izgrađena je kao Mandića vila. Sagrađena je za advokata (i političara) Nikolu Mandića 1903. godine, po projektu - a koga drugog nego Karla Paržika, češki arhitekt bez kojeg Sarajevo ne bi bilo ovako lijepo. Više o njemu čitajte OVDJE.

Trending

Stravična nesreća u BiH: Uslijed teških povreda poginula jedna osoba

Monumentalni stambeni objekat u duhu historicizma građen je po uzoru na luksuzne evropske vile iz tog perioda. U narednim decenijama služio je kao rezidencija ambasadora Velike Britanije, Konzulat SAD, sjedište Gradskog komiteta Saveza komunista, nakon čega je u nju smješten Olimpijski muzej BiH. Naime, Nakon Drugog svjetskog rata objekat je nacionaliziran i proglašen je društvenom svojinom.

Zgrada je građena po ugledu na dvorove i palate aristrokratije. Nizom stepenica je spojena sa Markalama i centrom Sarajeva, a iza nje proviruje impresivni toranj vile Hajnrika Rajtera, jednog od direktora Sarajevske pivare, koju je također projektovao Paržik u isto vrijeme kada je građena i Mandićeva vila. Inače, graditeljska cjelina - kompleks vila u Petrakijinoj ulici, koju čine Vila Mandić i vile Heinricha Reitera, Hermine Radisch i Forstratha Miklaua, predstavlja najočuvaniju cjelinu vila iz austrougarskog perioda u Sarajevu. U vrijeme kada su projektovane i građene ove vile, na snazi je bio Građevinski red za "Zemaljski glavni grad Sarajevo", objavljen 5. avgusta 1893. godine. Ovim građevinskim redom se, između ostalog, vodila velika briga o budućem izgledu grada, pa su u pogledu građenja i primjene građevinskog materijala postavljeni novi standardi bliski tadašnjim visokim evropskim standardima.

Inače, prije izgradnje Mandića vile, tačnije 1901. godine na ovom mjestu je bila nekretnina u vlasništvu izvjesnog Johanna Mullera. 

Ovaj zamak u malom, bogatstvom ukrasa alpsko-folklornih stilskih elemenata i njemačke gotike, te svojom muzejskom postavkom, plijenio je pažnju posjetilaca sve do 27. aprila 1992, kada je, početkom rata u Sarajevu, kao jedna od prvih kulturnih institucija, pored Orijentalnog instituta i Nacionalne biblioteke, granatiran i uništen.

Angažovanjem zaposlenih u Muzeju i šire društvene zajednice u teškim ratnim uslovima eksponati Olimpijskog muzeja su spašeni i pohranjeni na sigurna mjesta u podrume OC Zetra. Zahvaljujući ovom podvigu stvoreni su uslovi da eksponati ponovo budu izloženi u novom Olimpijskom muzeju koji je bio lociran u kompleksu Zetre u prostorijama OK BiH. Ovaj "novi" muzej svečano je otvoren 08. februara 2004. u povodu obilježavanja 20 godina XIV ZOI.

U pozadini ove priče, odvijala se i priprema za povratak u 'Mandića vilu'. U januaru 1998. akademik Ivan Štraus napisao je "Projektni program rekonstrukcije i nove funkcionalne organizacije Muzeja XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu", a potom i idejno rješenje.

Na osnovu ovog, u decembru 1999. arhitekta Dragan Bijedić i građevinski inženjer Vladimir Savković, u okviru projektantske kuće "Arhitekt", izradili su izvedbeni projekat pod nazivom "Olimpijska akademija Sarajevo, izvedbeni projekat sanacije konstrukcije". Realizacija ovog projekta je započeta 2000. godine, čime je objekat upisan u spisak kulturnih dobara od posebnog nacionalnog interesa za BiH. 

Završna faza krunisana je svečanom ceremonijom otvaranja Olimpijskog muzeja, koja je održana 9. oktobra 2020. godine, uz prisustvo princa Alberta II od Monaka, koji je bio zvanični predstanik Međunarodnog olimpijskog komiteta i Predsjednika Thomasa Bacha.

Po završetku obnove Olimpijskog muzeja, na inicijativu Gradske uprave Sarajeva i Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine, postignut je dogovor da brigu o Olimpijskom muzeju Bosne i Hercegovine i njegovim eksponatima preuzme JU Muzej savremene umjetnosti "Ars Aevi", čime su se stvorili svi uvjeti za neometano odvijanje aktivnosti Muzeja u budućnosti, koji je ostao u vlasništvu OKBIH, a Ars Aevi je preuzeo upravljanje na deset godina.

U Muzeju možete pogledati djela umjetnika kao što su Andy Warhol, Henry Moor, Michelangelo Pistoleto, kao i kolekciju savremenih umjetnika BiH, među kojima su djela Mersada Berbera, Boška Kućanskog, Afana Ramića, Maria Mikulića, Mehmeda Zaimovića, itd. U fundusu Muzeja, pored svega što se veže za organizaciju, pripremu i realizaciju XIV Zimskih olimpijskih igara (ali i za EYOF), sve posjetioce očekuje i jedinstvena numizmatička kolekcija porodice Hasagić, koja se sastoji od 250 doniranih zlatnika izuzetne vrijednosti. Tu su i autentične skije nosioca srebrene olimpijske medalje, Jure Franka, kao i kaput predsjednika MOK-a J.A. Samarancha, koji je koristio za vrijeme Igara.