Znate li priču o sarajevskom Sebilju? U gradu ih je nekada bilo stotine, ali je 'preživio' samo ovaj

"Tu se čovjeku čini da može dugo živjeti, jer na hiljadu mjesta po Sarajevu teku česme iz vrela neumrlosti."
Nekresija, najpoznatiji sarajevski pjesnik s kraja 16. i početka 17. vijeka)

Jedna od ubjedljivo najpoznatijih građevina Sarajeva jeste sebilj na Baščaršiji. Svojom ljepotom, gordošću i postojanjem, još prkosi vremenu i kao pravi ljepotan pronosi ljepotu bosanske prijestolnice.

U sebilju je prvobitno bio službenik koji je punio tasove (posude) vodom i dijelio ih žednim prolaznicima.

Trending

Fantastična utakmica i sedam golova u Mostaru: Zrinjski i Sarajevo priredili spektakl

Riječ sebilj je arapskog porijekla i označava "zgradu na putu u kojoj ima vode". U Sarajevu je nekad bilo više sebilja, ali u katastrofalnom požaru 1697. godine uništeni su skoro svi sarajevski sebilji - Evlija Čelebija spominje da je 1660. godine u Sarajevu bilo 300 sebilja, navodi Gradska uprava Sarajeva.

Inače, domovina sebilja je Arabija. Njihova gradnja u našoj zemlji počela je dolaskom Osmanlija.

Sebilj na Baščaršiji je dao izgraditi bosanski vezir Mehmed-paša Kukavica 1753. godine - vodu dovodi iz Gazi Husrev-begovog vodovoda. Taj sebilj se nalazio nešto niže od današnjeg i izgorio je u požaru 1852. godine.

Kukavicin sebilj je u konačnici porušen 1891. godine. Prema nacrtima sebilja građenih u 16. stoljeću, arhitekta Aleksandar Wittek projektuje novi sebilj, koji je izgrađen 1913. godine i koji krasi Baščaršiju i Sarajevo do danas. Wittek je arhitekt koji je projektovao Vijećnicu u pseudomaurskom stilu, te je u istom arhitektonskom maniru zamislio i sebilj na Baščaršiji.

Sebilj na Baščaršiji je izgrađen od kamena hreše, drveta i bakra. Na betonske temelje je oslonjen osmougaoni postament obložen fino urađenim kamenom iznad kojeg je bogato i lijepo izvedena drvena konstrukcija sa mušepcima (drvenim rešetkama) i prozračnim otvorima, što daje svojevrstan pečat vitkosti cijelom objektu.

Uslijed granatiranja grada 1992. godine, sebilj je oštećen gelerima pa je manja popravka uslijedila 1997. godine, kada su popravljeni mušepci i obojena drvena konstrukcija.

Sebilj je detaljno restauriran 2006. godine, kada je zamijenjen bakarni pokrov, saniran dovod i odvod vode, urađena zaštita drveta.