Savez kolumnista | Erdin Kadunić: Njemačka između straha i propagande o "muslimanima"

U savremenoj Evropi strah od islama više nije samo pitanje religijskih razlika ili sigurnosnih debata — on je postao snažan politički instrument. Dok je antisemitizam obilježio najmračnija poglavlja evropske historije, današnji politički diskurs sve češće konstruiše novu figuru "unutrašnjeg neprijatelja" kroz predstavu o muslimanima kao prijetnji identitetu, kulturi i vrijednostima Zapada.

(Enzo Traverso, italinanski historičar)

Nova reportaža emisije "Klar", koju za Bavarski radio i televiziju (BR) vodi njemačka novinarka Julia Ruhs, izazvala je novu buru u Njemačkoj. Nakon pritužbi roditelja jedne osnovne škole iz berlinskog Neuköllna, BR je morao naknadno izmijeniti sporni prilog o islamizmu i ukloniti pojedine scene s djecom.

Piše: Erdin Kadunić, za Radiosarajevo.ba

Reportaža pod naslovom "Gdje islamizam potkopava Njemačku" bavila se pritiscima među učenicima tokom ramazana i tvrdnjama "rastućem religijskom radikalizmu u školama".

Djeca su govorila kako ih pojedini učenici pritišću da poste i ne jedu tokom dana.

Roditelji djece optužili su autore emisije da su izjave "izvukli iz konteksta" kako bi unaprijed pripremljeni narativ o navodnom islamizmu izgledao dramatičnije. BR je odbacio optužbe, ali je, ipak, morao uklanjati scene i pikselizirati djecu nakon povlačenja roditeljskih saglasnosti.

Muslimani kao "problem"

Ovo nije prvi put da emisija "Klar" izaziva kontroverze. Već ranija reportaža o migraciji izazvala je ozbiljne kritike zbog emocionalizacije, nedostatka diferenciranja i stvaranja atmosfere straha prema migrantima. Udruženje "Neue deutsche Medienmacher:innen" tada je emisiju nazvalo čak "najnižom tačkom javnog servisa".

Naravno da islamizam postoji. Naravno da postoje mladi ljudi sa zabrinjavajućim stavovima. I, naravno, da evropska društva moraju ozbiljno razgovarati o radikalizaciji, pritiscima u školama i paralelnim društvima. Ali problem počinje onda kada se o "muslimanima" govori kao o jedinstvenom političkom i kulturnom bloku.

Upravo to se trenutno dešava i u Njemačkoj i u Austriji.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Nedavna studija iz Beča izazvala je veliku pažnju jer je pokazala da 41 posto mladih muslimana smatra kako vjerska pravila stoje iznad austrijskih zakona, dok je 46 posto ispitanika navelo da bi čovjek trebao biti spreman "boriti se i umrijeti za svoju vjeru".

Ti podaci jesu alarmantni i ne smiju se ignorisati. Ali način na koji su mediji i politika interpretirali rezultate predstavlja ozbiljan problem. Jer, čak je i sam autor studije upozorio da istraživanje nije reprezentativno za sve muslimane u Austriji.

Uprkos tome, veliki dio medija i političkih aktera upravo je tako predstavio rezultate – kao dokaz o navodnom "problemu muslimana" u cjelini. To je intelektualno površno i društveno opasno.

Također, "istraživanja" koja se mogu naći u javnosti s mnogih metodoloških pristupa mogu biti problematična.  Naime, muslimani u Evropi nisu homogena grupa. Razlike između muslimana iz Bosne i Hercegovine, Turske, Afganistana, Čečenije ili Somalije su ogromne – historijski, kulturno, politički i socijalno, a u "istraživanjima" ih se posmatra upravo tako. Navedeno potom otvara prostor za stereotipe i brojne predrasude.

Iskustvo muslimana iz Bosne i Hercegovine, koji su decenijama živjeli u multietničkom društvu bivše Jugoslavije, imali iskustvo sekularne države, mješovitih brakova i zajedničkog života s katolicima, pravoslavcima i ateistima, jednostavno nije isto kao iskustvo ljudi koji dolaze iz područja dugotrajnih ratova, plemenskih struktura ili autoritarnih sistema. Demokratija nije samo politički sistem. Demokratija je i društveno iskustvo. I upravo tu dolazi do ključne razlike koju mnogi mediji potpuno ignorišu.

Bosanci među najliberalnijim muslimanskim zajednicama

Još 2017. godine velika studija Donau-univerziteta u Kremsu pokazala je da su Bosanci među najliberalnijim muslimanskim zajednicama u Austriji. Tri četvrtine Bosanaca smatra austrijske zakone potpuno kompatibilnim s islamom, dok je podrška šerijatu kao osnovi državnog prava bila praktično marginalna.

Više od 60 posto ispitanika bosanskog porijekla smatralo je da se islam treba prilagoditi evropskoj kulturi i tradiciji. Ali takve nijanse danas teško prolaze u medijskom prostoru koji funkcioniše kroz šok, konflikt i emociju.

Upravo zato emisije poput "Klar" postaju problematične. One ne izmišljaju nužno probleme – ali ih prikazuju na način koji kod publike stvara osjećaj kolektivne prijetnje. A kada se uz to još i kompleksne studije interpretiraju bez konteksta i diferenciranja, rezultat je atmosfera trajne sumnje prema milionima ljudi koji s ekstremizmom nemaju nikakve veze.

Na kraju se stvara opasan paradoks: dok se navodno vodi borba protiv radikalizacije, istovremeno se kroz generalizacije i medijsku dramatizaciju dodatno produbljuju društvene podjele.

A upravo je to ono što i desni populisti i stvarni islamisti žele – društvo u kojem više niko nikome ne vjeruje.

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba