Žena nije jela prerađenu hranu sedam dana: Evo koje promjene je primijetila

Ono što konzumirate vidi se na koži. Povezanost crijeva i kože vrlo je stvarna, istraživanja su pokazala da sve što šteti crijevnom mikrobiomu, poput rafiniranog šećera i hrane koja izaziva upalu, također utječe na ono što se događa s kožom.

Autorica Jamie Schneider ispričala je kako je na nju utjecalo kada sedam dana nije jela ultra procesuiranu hranu. 

Jamie je odlučila malo resetirati svoje tijelo prvih dana u januaru sa sedmicom bez ultraprerađene hrane, bez unaprijed zapakiranih slatkiša, gotovih jela ili sastojaka koje ne može jednostavno izgovoriti.

Postoje namirnice koje su na neki način promijenjene prije konzumacije, smrznute, pečene, začinjene, pakirane u vrećice, konzervirane itd. Količina prerade postoji u nizu, odnosno u rasponu od jednostavno pripremljene, minimalno prerađene hrane, gdje se misli na špinat u vrećicama ili smrznute borovnice, do prerađene hrane gotove za konzumaciju, poput delikatesnog mesa, do ultra-prerađene hrane (misli se na čips, sladoled, pa čak i neka biljna mlijeka).

Kategorija prerađene hrane u cjelini nije neprijatelj. Danas možete pronaći mnoštvo kvalitetno pakiranih opcija s minimalnim dodacima, a neka prerađena hrana može biti dio zdrave prehrane. Ultraprerađena hrana krcata umjetnim bojama, aromama i nezdravim masnoćama može predstavljati problem, pogotovo ako je konzumirate više od cjelovite ili minimalno prerađene hrane.

"Ultraprerađena hrana također je siromašna hranjivim tvarima, što znači da joj nedostaju esencijalni vitamini, minerali i drugi korisni spojevi", kaže liječnik interne medicine Anant Vinjamoori.

Kontinuirana konzumacija ove hrane može dovesti do nutritivnih nedostataka i upale, što može skratiti životni vijek i dovesti do pretilosti i raznih bolesti, ali i ugroziti zdravlje kože, objašnjava liječnik.

Ovu vrstu hrane Jamie je odlučila potpuno izbjeći tokom svog eksperimenta. Također je ograničila konzumaciju gotove hrane, poput narezanog sira, jogurta, delikatesnog mesa i namirnica s popisom sastojaka koje, kako sama kaže, nije lako izgovoriti. Ipak, i dalje je koristila sastojke poput maslinovog ulja i meda, koji su tehnički obrađeni.

Najveća stvar koju je naučila tokom eksperimentalne sedmice je da izbjegavanje prerađene hrane zahtijeva puno priprema.

"Glavni razlog zbog kojeg uopće posežem za obrađenim predmetima je taj što je to tako lako. Zadnje što želim učiniti tokom napornog radnog dana je ispeći pileća prsa na žaru, mnogo je lakše uzeti delikatesne šnite puretine ili podgrijati smrznuti obrok. Tako sam se prvog dana svog eksperimenta pobrinula da napravim dovoljno opcija koje je lako zgrabiti za svoje sedmične ručkove", navodi Jamie.

Piletinu je ispekla na roštilju, skuhala leću i kvinoju, a sve povrće je oprala i narezala kako bi mogla nešto jednostavno skuhati za poslijepodne.

"Umjesto da kupim omiljeno biljno mlijeko u trgovini, koje sadrži sjemenska ulja i emulgatore, odlučila sam napraviti vlastito mlijeko od indijskih oraščića kod kuće. Pomiješala sam 2 žlice sirovih indijskih oraščića s 4 šalice vode i ostala mi je kremasta smjesa koju sam ulila u kavu. Nije se pjenilo tako dobro kao moje kupovno mlijeko, ali je obavilo posao", istaknula je.

Jamie izdvaja nekoliko obroka koji su joj se svidjeli.

"Za doručak bih obično ispekla dva jaja, uz voće, kao što je nar ili jabuka. Uzela sam i malo svježeg kiselog tijesta s lokalne tržnice za pripremu tosta s avokadom ponekad. Vrijeme ručka je obično vrijeme kada se osjećam najljenije. Teško mi je pobjeći iz svoje radne zone i odvojiti vrijeme za pripremu obroka. Drago mi je da sam u hladnjaku imala pripremljene namirnice koje sam mogla pomiješati. Najviše sam voljela salate od piletine i zdjelice za žitarice. Večera mi je uvijek najdraži obrok u danu jer je imam više vremena za kreativnost u kuhinji", kaže ona te dodaje kako joj kuhanje pomaže da se opusti, a voli isprobavati i nove pripravke.

Jedan obrok koji je te sedmice posebno obožavala bila je zdjelica s piletinom uz đumbir i kurkumu. Uz nasjeckane pileće batake, koristila je kvinoju, slatki krumpir, špinat, kokosovo mlijeko te svježi češnjak i đumbir za mirisnu, ugodnu večeru.

Umjesto uobičajenih slatkiša, odlučila je jesti cijele hurme i svježe mljeveni maslac od badema.

"Ljubitelj sam čokolade, ali zalogaji hurmi zadovoljili su moju želju za slatkim, čak i bez dodatnih komadića čokolade", naglašava.

Iako nije iznenađena rezultatima, cjelovita, prirodna hrana doista je učinila razliku u zdravlju njezine kože, ali i u razini energije i cjelokupnoj probavi.

"Inače, često se probudim podbuhla i s upalama ovisno o hrani koju konzumiram noć prije. Bez šećera, soli i alkohola, moja je koža ujutro izgledala puno osvježenije. Također, imam povremene prištiće za koje sam dugo sumnjala da se pojavljuju zbog rafiniranog šećera, pa kad sam bila stroža u pogledu vrsta slatkiša koje jedem i koža mi je djelovala puno mirnije. Sve akne proizlaze iz neke vrste upale, a sada znam da upala od šećera ima značajan utjecaj na moj ten", objašnjava.

Jamie se ne namjerava zauvijek odreći rafiniranog šećera, no sada kada je svjesna šećera kao glavnog okidača, voljna je prilagoditi svoju prehranu u skladu s tim.

"Možda više neću otvoriti vrećicu slatkiša noć prije događaja na kojem se želim pojaviti s blistavim tenom. Osim blagodati kože, također sam primijetila da imam mnogo više energije tokom dana. Obično podlegnem groznom popodnevnom padu oko 15 sati, za što sam mislila da je prirodan redoslijed zaposlene odrasle osobe. Sada znam da je to zato što nisam jela dovoljno proteina da održim svoju razinu energije", dodaje Jamie.

Ultraprerađena hrana je siromašna hranjivim tvarima, kao što Vinjamoori navodi, i često joj nedostaju esencijalne tvari poput proteina. Zamijenite li uobičajeni ručak nečim uravnoteženijim i bogatijim proteinima, lakše ćete proći dan bez pospanosti, piše portal 24sata.