Epidemija modernog doba: Evo kako endometrioza utiče na plodnost žene?

Endometrioza je poremećaj koji često pogađa žene u reproduktivnoj dobi, a javlja se kada normalno tkivo endometrija počne rasti izvan maternice.

Endometrično tkivo može rasti na bilo kojem mjestu unutar stomačne šupljine, a mnogi stručnjaci smatraju da se teži oblici endometrioze češće javljaju kod žena koje su duže odlagale trudnoću.

Bilo da se nalazi unutar ili izvan maternice, endometrično tkivo reaguje na porast i smanjenje nivoa estrogena i progesterona, koje proizvode jajnici tokom reproduktivnog ciklusa.

Pod uticajem hormona, tkivo otiče, a kada ranivo hormona opadne, može doći do krvarenja. Bolest je vrlo nepredvidljiva. Kod nekih žena tkivo nije jako rasprostranjeno, dok kod drugih može uzrokovati teške komplikacije. Isto je tako i s bolovima. Neke će osjetiti vrlo blage, ili čak nikakve simptome, dok kod drugih endometrioza može izazvati jake menstrualne grčeve, bolove tokom odnosa, i neplodnost.

Istraživači o endometriozi govore kao o epidemiji modernog vremena. Iako je jedan od mogućih načina liječenje endometrioze trudnoća, problem je što endometriza onemogućuje da žena ostane u drugome stanju. Dismenoreja (menstrualni bolovi ili grčevi) koja se sve više pojačava, može ukazivati na simptom endometrioze. Do toga dolazi usljed grčenja mišića maternice, a zbunjujuća činjenica kod endometrioze, jest ta što intenzitet boli nije uslovljen težinom dijagnoze pa neke žene s uznapredovalom bolešću ne osjećaju nikakve bolove.

Najnovija istraživanja vezana uz endometriozu i neplodnost ukazuju na činjenicu da endometrioza izaziva upalu koja ima negativan učinak na razvoj folikula i jajne stanice, oplodnju i implantaciju oplođenog jajašca. Neke žene ipak će začeti, dok druge, zbog endometrioze, mogu postati neplodne. Dijagnoza se može potvrditi isključivo pomoću laparoskopije. Laparoskopija omogućuje pregled reproduktivnih organa da bi se potvrdila endometrioza. S obzirom na to da endometrioza često nema nikakve simptome, ljekari savetuju laparoskopiju, kao dio dijagnostike kojoj se podvrgavaju sve neplodne žene.

U većini slučajeva, hirurg će tokom laparoskopije pristupiti tretmanu endometrioze, dok se ultrazvuk ili magnetska rezonanca mogu koristiti da bi se dobilo više informacija o stepenu oboljenja. Ove su tehnike pogodne samo za utvrđivanje prisutnosti endometričnih cisti na jajnicima. Cilj hormonske terapije jest da simuliše trudnoću ili menopauzu, dva prirodna stanja za koje se zna da zaustavljaju ovu bolest. U tu svrhu prepisuju se kontracepcijske pilule koje se moraju uzimati kontinuirano, bez prekida.

Na taj način, mentruacija će izostati, a ovo se stanje ponekad naziva lažna trudnoća. Hormoni analogni hormonu koji oslobađa gonadotropin su najnovija vrsta hormona koji se koriste za liječenje endometrioze. Ovi hormoni prekidaju proizvodnju FSH (folikulostimulirajući hormon) i LH (luteinizirajući hormon) u hipofizi, na taj način pokrećući stanje menopauze. Međutim, budući da do trudnoće ne može doći za vrijeme uzimanja terapije za endometriozu, i pošto se pokazalo da tretman ne pomaže u povećanju plodnosti, terapije medikamentima se više ne preporučuju neplodnim pacijenticama.

Liječenje endometrioze lijekovima ima svoja ograničenja. Oni mogu držati pod kontrolom blaže oblike bolesti, dok velike čokoladne ciste na jajnicima neće reagirati na njih. Zato ljekari savjetuju hirurško odstranjivane cista i priraslica. Laparoskopijom se mogu odstraniti čak i velike površine zahvaćenog tkiva, tako da se danas uspješno mogu liječiti i teži oblici endometrioze. Kako endometrioza, u velikom broju slučajeva, može prouzročiti neplodnost, žene koje žele ostvariti trudnoći odlučuju se za medicinski potpomognutu oplodnju. Uspješnost oplodnje kod nekih pacijenatkinja s endometriozom može biti nešto niža nego kod drugih pacijentica jer endometrioza uzrokuje anomalije jajnih stanica, piše Sensa.hr.