Stručnjaci otkrivaju: Našoj planeti prijeti "fosfogedon"?

Izražavajući strah da bi zloupotreba fosfora mogla rezultirati nestašicom fosfatnih gnojiva koja bi poremetila proizvodnju hrane na globalnoj razini, našoj planeti prijeti "fosfogedon", upozoravaju stručnjaci. 

Pretjerana upotreba fosfora prazni zalihe koje su ključne za globalnu proizvodnju hrane, pridonoseći na taj način klimatskoj krizi.

Također, oni navode da pretjerana upotreba fosfora povećava oslobađanje metana širom planete, a proces ispiranja fosfatnih gnojiva s polja zajedno s otpadnim vodama, koje se zatim ulijevaju u rijeke, jezera i mora, rezultira rasprostranjenim cvjetanjem algi i stvaranjem vodenih mrtvih zona koje ugrožavaju riblji fond.

Uz to, pretjerana upotreba ovog elementa povećava oslobađanje metana širom planete, tako što utiče na pojačano globalno zagrijavanje i na sve veću klimatsku krizu koju uzrokuje emisija stakleničkih plinova.

"Dosegnuli smo kritičnu tačku. Možda bismo se i uspjeli vratiti na staro, ali sada se moramo pribrati i na puno mudriji način početi koristiti fosfor. Ako to ne napravimo, suočit ćemo se s katastrofom koju smo nazvali 'fosfogedonom", rekao je profesor Phil Haygarth sa Sveučilišta Lancaster.

Na Zemlji nema života bez fosfora

Fosfor je 1669. otkrio njemački znanstvenik Hennig Brandt, koji ga je izolirao iz urina. Pokazalo se da je neophodan za život. Kosti i zubi većinom su izgrađeni od minerala kalcijeva fosfata, spoja dobivenog iz njega, a ovaj element je prisutan u našem DNA i u staničnim membranama.

"Jednostavno rečeno, na Zemlji nema života bez fosfora", pojasnila je profesorica Penny Johnes sa Sveučilišta Bristol.

Fosfor pomaže rastu usjeva

Globalni značaj ovog elementa je u njegovoj upotrebi - fosfor pomaže rastu usjeva. Svake se godine u svijetu proda oko 50 miliona tona fosfatnog gnojiva. Ta količina igra ključnu ulogu u prehrani osam milijardi stanovnika naše planete. Ali, veća nalazišta fosfora nalaze se u samo nekoliko zemalja: najvećim količinama raspolažu Maroko i zapadna Sahara, Kina je drugo najveće nalazište, a Alžir treće.

Sve veći pritisak na nalazišta izaziva strah stručnjaka da bi se svijet već za nekoliko godina mogao suočiti sa smanjenjem zaliha fosfora, ostavljajući mnoge nacije da se bore za njegovu nabavu kako bi prehranile stanovništvo. Ovakva predviđanja zabrinjavaju brojne analitičare, koji se boje da bi nekoliko kartela uskoro moglo kontrolirati većinu svjetskih zaliha, ostavljajući zapad vrlo ranjivim na skok cijena. Rezultat bi bio sličan naftnoj krizi iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Rasipnost pri korištenju fosfata na poljima 

Analitičari kažu da se rasipnički ponašamo pri korištenju fosfata na poljima. Gnojivo koje se sanjih ispira, kao i ispuštanje otpadnih voda bogatih fosforom, rezultira zagađenjem vode u velikim razmjerima te tako utiče na štetno cvjetanje algi.

Ovim su problemom pogođena i neka od najvećih slatkovodnih područja svijeta, među kojima su Bajkalsko jezero u Rusiji, Viktorijino jezero u Africi i sjevernoameričko Jezero Erie. Cvjetanje u Erieju posljednjih je godina rezultiralo potpunim zagađenjem pitke vode. 

Jednako kao na kopnu, fosfati pomažu i rastu vodenih biljaka, no njihov rast guši cvjetanje algi pa se na tim područjima formiraju vodene mrtve zone. 

Razlog za zabrinutost

Takve krize dovode do dodatnih ekoloških problema. "Klimatske promjene znače da će biti još više cvjetanja algi po jedinici onečišćenja fosfatima zbog toplijih vremenskih uvjeta", rekao je prof. Bryan Spears iz britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju u Midlothianu.

"Problem je u tome što kad ta alga umre, ona se može raspasti i početi proizvoditi metan. Dakle, porast cvjetanja značit će da će se u atmosferu upumpavati više metana, a metan je 80 puta snažniji od ugljičnog dioksida kada je posrijedi zagrijavanje atmosfere. To je razlog za istinsku zabrinutost", upozorio je Spears, prenosi Index.hr.