Starinska ravanija: Jeftin kolač od sastojaka koje već imate u kuhinji

Ravanija je jedan od onih jednostavnih, starinskih kolača koji bude uspomene na djetinjstvo, stare sveske s receptima i kuhinje u kojima je tiho puckala vatra iz smederevca. Pravila se u vremenima kada se nije imalo mnogo, ali su griz, brašno, šećer i malo ulja ili masti gotovo uvijek bili pri ruci. Upravo iz te skromnosti nastao je kolač koji i danas zauzima posebno mjesto u domaćoj kuhinji.

Ovaj sočni desert priprema se širom Balkana, ali pod različitim imenima i s manjim lokalnim razlikama, što mu daje dodatnu čar. Ravanija se pravi od griza ili krupnije mljevenog brašna, a nakon pečenja se prelijeva šećernim sirupom, toplim ili hladnim, koji joj daje prepoznatljivu vlažnost i svježinu. U osnovnoj verziji nema mnogo sastojaka, ali je okus pun i "težak" na onaj prijatan, domaćinski način.

Na Balkanu se najčešće pravi bez fila, ali se često obogaćuje orasima, koricom limuna ili narandže, a ponegdje i kokosom. U nekim krajevima se siječe na kocke, dok se drugdje reže na rombove, slično baklavi.

Sastojci za kolač:

4 jaja
2 šoljice brašna
2 šoljice griza
4 šoljice šećera
2/3 šolje ulja
1/3 šolje mlijeka

Za šećerni preljev:

300 g šećera
1 vanilin šećer
500 ml vode
sok i korica pola limuna

Priprema:

Sve sastojke za kolač dobro umutiti, smjesu izliti u podmazan i pobrašnjen pleh te peći oko 60 minuta u rerni zagrijanoj na 150 stepeni. Pečen kolač ostaviti da se kratko ohladi, a zatim ga isjeći na kocke ili rombove.

U međuvremenu pripremiti preljev od šećera, vanilin šećera, vode te soka i kore limuna. Kuhati oko deset minuta, pa ostaviti da se malo prohladi. Toplim preljevom preliti ohlađen kolač i ostaviti da upije tečnost i potpuno se ohladi prije služenja. Za još sočniju ravaniju može se pripremiti i dodatna količina šerbeta te prelijevanje ponoviti.

Porijeklo koje povezuje region

Ravanija ima bogato i široko "porodično stablo". Smatra se da potiče iz osmanske kuhinje, gdje je poznata kao revani ili ravani. Širenjem Osmanskog carstva kolač je stigao na Balkan, gdje se prilagodio lokalnim ukusima i dostupnim namirnicama.

Tako se u Grčkoj može pronaći revani s jogurtom, u Turskoj verzije s grizom i limunovim sirupom, dok je na Balkanu ravanija najčešće skromnija, ali izuzetno zasitna i domaća.

Još bolja sutradan

Jedna od malih tajni ravanije jeste da je često ukusnija dan nakon pečenja. Kako stoji, sirup se ravnomjernije rasporedi, a kolač postaje još sočniji i mekši. Upravo zato se ravanija često pripremala unaprijed, za slave, praznike i veća okupljanja.

Ravanija je najbolji primjer kako se od nekoliko jednostavnih sastojaka, uz malo strpljenja i znanja, može napraviti desert koji se pamti i prenosi s generacije na generaciju.