"Hljeba i igara": Kako Saudijska Arabija paralelno širi utjecaj u inozemstvu i kod kuće?

Saudijska Arabija više ne ulaže u Hollywood samo zbog profita ili glamura, već njezine milijarde ubačene u filmsku industriju kriju dublju geopolitičku strategiju. Riječ je o kupovanju utjecaja u Washingtonu, umrežavanju sa administracijom Donalda Trumpa i serviranju spektakla domaćoj publici, čime se strateški kompenzuje nedostatak političkih sloboda.

Ulazak zaljevskog kapitala u historijsko preuzimanje Warner Bros. Discoveryja od strane Paramounta, teško 110 milijardi dolara, samo je vrhunac pomno razrađenog plana. Iako na papiru djeluju kao pasivni ulagači, malo ko u američkim krugovima vjeruje da 24 milijarde dolara saudijskog, katarskog i emiratskog novca ne donosi i značajan utjecaj na američke medije. Istovremeno, na domaćem terenu, raskošna kina i koncerti postaju glavni alat za održavanje mira među mladim stanovništvom.

Na radni dan navečer u Rijadu, predvorje novog multipleksa vrvi životom grada koji je tek nedavno otkrio čari odlaska u kino. Tinejdžeri se okupljaju oko blagajni, dok se projekcije protežu duboko u noć, sve do jedan ili dva ujutro, prilagođene klimi koja život tjera u zatvorene prostore do zalaska sunca, piše The Hollywood Reporter.

Unutar jedne od dvorana, kasnovečernja projekcija brutalnog horora "28 godina kasnije" odvija se pred mješovitom publikom. Žena u burki mirno sjedi, balansirajući kokice i piće ispod tkanine, nimalo uznemirena scenama nasilja i sotonizma na platnu. Jedina cenzura odnosi se na golotinju, zombi koji je u originalu gol, ovdje je digitalno "obučen" u biciklističke hlačice.

Prizor strancima može djelovati neobično, no za lokalnu publiku to je postala svakodnevica. Čak ni rat u susjednom Iranu i povremeni napadi dronovima usmjereni na Kraljevinu nisu narušili noćni život Rijada. Prije samo osam godina u Saudijskoj Arabiji kina nisu ni postojala. Danas su tu multipleksi, festivali komedije na kojima nastupaju zvijezde poput Davea Chappellea i Kevina Harta, te filmski festival Red Sea, koji po glamuru nastoji konkurisati onom u Cannesu. Ta brza kulturna promjena kod kuće praćena je jednako ambicioznim guranjem u inozemstvo, potezom koji ubrzano mijenja finansijsku sliku Hollywooda i nadovezuje se na ranija arapska medijska i sportska preuzimanja.

'Meka moć' ili kupovina utjecaja u Washingtonu?

U srcu novog preslagivanja Hollywooda nalazi se spajanje Paramounta i Warner Bros. Discoveryja. Prema izvorima upoznatima sa ponudom, oko 24 milijarde dolara za taj posao dolazi iz zaljevskih suverenih fondova, pri čemu saudijski Javni investicijski fond (PIF) učestvuje sa oko 12 milijardi. Iako dokumentacija navodi da fondovi neće imati upravljačka prava u novoj megakompaniji koja će pod istim krovom držati CNN, HBO i franšize poput Batmana i Harryja Pottera, malo ko vjeruje da je taj novac bezuslovan.

"Iz moje je perspektive sasvim očito da se ovdje ne radi samo o industriji zabave u SAD-u, već i o CNN-u te mekoj moći", ističe za The Hollywood Reporter Stephan Roll, politički ekonomista s Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, koji dodaje: "Cilj je rebrendiranje imidža Saudijske Arabije na Zapadu." Roll smatra da Saudijci prate provjereni recept Katara (vlasnika Al Jazeere i PSG-a) te Ujedinjenih Arapskih Emirata.

No, F. Gregory Gause s bliskoistočnog instituta u Washingtonu nije uvjeren da je "meka moć" glavni motiv. "Poliranje imidža manje je važno, uglavnom zato što ne funkcioniše", napominje Gause, sugerišući da unatoč milijardama javno mnijenje na Zapadu prema Saudijskoj Arabiji ostaje negativno, posebno nakon ubistva novinara Jamala Khashoggija 2018. godine. Pravi su motivi stjecanje političkog utjecaja u Washingtonu.

Američka politika i biznis brzo su zaboravili na Khashoggija. Predsjednik Donald Trump, čija je administracija njegovala bliske veze sa Rijadom, u novembru je u Bijeloj kući ugostio prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. Saudijska ulaganja usko su isprepletena sa ljudima bliskima Trumpu, a velik dio novca za investicijsku firmu Jareda Kushnera dolazi upravo iz PIF-a. "Saudijci ulažu u osobe povezane sa Trumpovom administracijom i uspješniji su u utjecanju na njegove politike od drugih zemalja", dodaje Roll.

S druge strane, Hollywoodu hronično nedostaje kapitala. "Saudijska Arabija može ponuditi obveze teške više milijardi dolara kakve jednostavno ne možete dobiti u Sjedinjenim Američkim Državama", naglašava profesor s Univerziteta Tulane Andrew Leber.

Oscarom nagrađeni redatelj Bryan Fogel, čiji je dokumentarac "The Dissident" razotkrio pozadinu Khashoggijeva ubojstva, pragmatično gleda na moralne kompromise industrije: "Novac je novac, a moć je moć. Ako kažete 'ne' Saudijcima, a uzmete novac od UAE-a ili Katara, je li to bolje? Nisam baš siguran. Ne živimo u idealnom svijetu. Morate ići naprijed."

"Hljeba i igara" za domaću publiku

Gledanje na saudijska ulaganja isključivo kroz prizmu Zapada promašuje ključni dio strategije usmjerene na domaće stanovništvo. Kada je princ Mohammed bin Salman 2016. godine predstavio "Viziju 2030", plan je bio jednako politički koliko i ekonomski.

"Nudio je nešto svom narodu. Naravno, ne političku slobodu, već zabavu. Kao dio strategije vladanja, davanje mogućnosti za zabavu ljudima kako ne bi tražili političku participaciju ima prilično smisla", kaže Roll.

Više od 60 posto Saudijaca mlađe je od 35 godina. Mnogi su odrasli na superherojima, Harryju Potteru i videoigrama poput FIFA-e, a s obzirom na to da su tradicionalne opcije za izlaske ograničene, zabava i koncerti na kojima danas nastupaju Cardi B i Post Malone postali su društveni ritual.

"To su hljeb i igre", otvoreno kaže jedan američki državljanin, bivši izvršni direktor industrije zabave koji sada živi u Rijadu, te dodaje: "Festival komedije, koncerti, fudbal, sve to služi za odvraćanje pažnje javnosti." Stoga ne čudi što saudijski PIF ulaže 55 milijardi dolara u preuzimanje gaming diva Electronic Arts. "Publika EA igara neće noćima ostati budna razmišljajući o ljudskim pravima u Saudijskoj Arabiji, niti će bojkotovati igre zbog novih vlasnika", pojašnjava Joost van Dreunen sa Univerziteta NYU Stern.

Pustinja još uvijek guta novac

Ipak, pretvaranje golemih ambicija u funkcionalan filmski ekosistem na saudijskom tlu ide puno teže od pukog ispisivanja čekova sa devet nula. Uprkos izdašnim poreznim olakšicama od 40 posto, snimanje u Kraljevini i dalje je rizično i skupo zbog nedostatka infrastrukture i iskusne filmske ekipe, pa veliki projekti poput filma "Dina: Drugi dio" radije biraju Jordan i Emirate.

Oni koji su pokušali, često su se opekli: akcijski film "Kandahar" sa Gerardom Butlerom, sniman u Saudijskoj Arabiji, u kinima je zaradio manje od 10 miliona dolara. Budžet filma "Desert Warrior" sa Anthonyjem Mackiejem narastao je sa 70 na 150 miliona dolara zbog kašnjenja i skupih ponovnih snimanja. Dodatno, niz projekata suočava se sa optužbama za loše upravljanje i korupciju, a čelnici megaprojekata redovito daju ostavke pod teretom skandala.

Očekivanja Amerikanaca da će Saudijci bacati "glupi novac" potpuno su pogrešna, napominje Ali Jaafar, voditelj filmskog odjela u studiju MBC sa sjedištem u Rijadu: "Filmsko stvaralaštvo posao je vođen profitom, a Saudijska Arabija još uvijek nije najjeftinije mjesto za snimanje."

Unatoč holivudskim promašajima na saudijskom pijesku, strategija se nastavlja, doduše vođena isključivo prioritetima samog prijestolonasljednika.

"Mohammed bin Salman je veliki obožavatelj, voli anime, stripove i videoigre, Njegov je san gledati nešto saudijsko i biti ponosan. Ali on vodi državu. Kada se fokusira na zabavu, stvari se kreću. Kada ne, sve stane", otkriva jedan hollywoodski producent.