Zeleni protiv obaveznog služenja vojnog roka
Lider Zelenih Omid Nouripour nije za ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka u Njemačkoj. "Mislim da regrutacija kao nekada nije potrebna", rekao je on novinskoj agenciji dpa.
"Ne bih sada ništa isključio, jer to neće pomoći u cijeloj diskusiji. Smatram međutim da su vremena previše fluidna za to", rekao je Nouripour. Zeleni su mišljenja da regrutacija dovodi do većih troškova i ne povećava nužno vojnu sposobnost.
Obavezni vojni rok u Njemačkoj suspendovan je u julu 2011. godine, nakon 55 godina. To je bilo u vrijeme tadašnjeg ministra odbrane Karla-Theodora zu Guttenberga (CSU). U praksi je to značilo ukidanje vojne i civilne službe - ukinute su i sve strukture za odabir i obuku većeg broja vojnika.
Sindikat radnika trgovine BiH tvrdi: Tržni centar u bh. gradu radi uprkos neradnoj nedjelji
Högl priželjkuje "opušteniju" debatu
Povjerenica Bundestaga za odbranu Eva Högl pozvala je na "opušteniju" debatu o modelima služenja vojske u Bundeswehru i civilnim organizacijama. Neophodna je rasprava o konkretnim konceptima, rekla je za dpa ova političarka SPD-a. To ne znači automatski da će odmah biti uvedena obavezna vojna služba ili godina "civilnog služenja" vojske.
Eva Högl kaže kako se u jednom svi slažu: "Niko ne želi da se vrati na stari koncept i regrutaciju".
Njemačka vraća obavezni vojni rok?
Ona dodaje kako se sada radi o tome da se postigne dogovor o novom konceptu. Bundeswehru treba više vojnika i osoblja. Trenutno njemačka vojska broji 181.000 vojnika. Cilj da se njihov broj do 2030. poveća na 203.000 ne može se postići ako sadašnja pravila za regrutaciju i zapošljavanje osoblja i dalje ostanu na snazi.
Primjer Švedske
Eva Högl se pri tome osvrnula na primjer Švedske: "Vojska najprije svakom pošalje pismo, u kojem se od potencijalnih vojnih obveznika traži da stupe u kontakt s nadležnim vojnim službama. Zatim se oni pregledaju i dobijaju ponudu."
Povjerenica Bundestaga za odbranu dodaje kako Švedska ne regrutuje u vojsku cijelu generaciju i podvlači kako tamo nema obaveznog služenja vojnog roka, već da se u vojsku "uzimaju samo oni, koji su podobni i koji to žele".
Ona se zalaže za institucionalnu obavezu služenja vojske, koja bi bila veća nego kod "dobrovoljnog služenja vojnog roka" kao i za uzimanje u vojsku i muškaraca i žena. Podobnost za takvu službu u Bundeswehru morala bi biti ispitana, isto kao i kod angažmana u oblasti kulture, socijalnih pitanja i okoliša.
"A ako želite da zadržite što je moguće više onih koji dobrovoljno stupaju u vojnu službu, onda ona za njih mora biti privlačna", istakla je Eva Högl. "Treba razgovarati o poticajima - o početnom kapitalu, dati mladim ljudima prednost u traženju mjesta za obuku ili studiranje ili im uvesti bonuse za penziju."
Deutsche Welle piše: Povratak obaveznog služenja vojnog roka u Evropi?
Kritike na račun njemačkog ministra odbrane
Zbog izmijenjene sigurnosne situacije nakon ruskog napada na Ukrajinu, ministar odbrane Boris Pistorius (SPD) ispituje moguće modele obaveznog služenja vojnog roka, a uzima u obzir i švedski model. Kritike zbog toga stigle su, između ostalih, i od lidera Liberalne partije FDP ali i od šefice SPD-a Saskije Esken.
Kancelar Olaf Scholz (SPD) je još u februaru 2023. odbio voditi debatu na tu temu. "Bundeswehr je pretvoren u profesionalnu vojsku. To znači da vraćanje na obaveznu vojnu službu nema smisla", rekao je Scholz tada za list Bild.
U koalicijskom sporazumu vladajućih stranaka SPD-a, Zelenih i FDP-a stoji: "Bundeswehr mora demografski biti stabilan i dugoročno uravnotežen u pogledu starosne strukture." Kako se to može postići nije rečeno. U nacrtu svog novog programa, demokršćani iz CDU-a se oslanjaju na "obaveznu godinu služenja civilnog vojnog roka u društvu".
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier (SPD) od prošle godine promovira ideju o obavezujućoj "socijalnoj godini", u kojoj mladi služe pomažući u njezi starih i nemoćnih lica ili služeći društvu na druge načine. Steinmeier smatra da bi takvo "civilno služenje" vojnog roka trebalo trajati od šest do dvanaest mjeseci i da bi mu se moglo pristupiti u različitim fazama života, piše dw.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.