Deutsche Welle piše: Povratak obaveznog služenja vojnog roka u Evropi?

1
Radiosarajevo.ba
Deutsche Welle piše: Povratak obaveznog služenja vojnog roka u Evropi?
Foto: MInistarstvo odbrane Srbije / Vojska Srbije

Sa završetkom Hladnog rata, vlade u Evropi počele su da pridaju manje značaja vojnoj odbrani. U posljednjih dvadeset godina velika većina zemalja ukinula je obavezno služenje vojnog roka, odnosno obavezu vojnog osposobljavanja.

Njemačka je, na primjer, 2011. godine suspendovala obavezno služenja vojnog roka. Vojna obaveza može da se aktivira samo ako Bundestag utvrdi da postoje napetosti ili da je neophodna odbrana, kako je definisano Osnovnim zakonom (Ustavom). Isto je ili slično u mnogim drugim evropskim zemljama. Od današnjih 29 evropskih zemalja NATO, uključujući Tursku, samo šest je zadržalo vojnu obavezu od 1993. do danas. Velika Britanija, SAD i Kanada imaju profesionalne vojske već pedeset ili više godina.

Ko ponovo uvodi vojnu obavezu?

U svjetlu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, obavezno služenje vojnog roka ponovo je postalo tema. Mnoge zemlje ne samo da su povećale svoje budžete za odbranu, već razmatraju i ponovno uvođenje vojnog roka. Za sada je samo nekoliko zemalja preduzelo velike korake u tom smjeru.

Olujno nevrijeme s gradom veličine oraha u Banjoj Luci: Pogledajte snimke iz ovog bh. grada

Olujno nevrijeme s gradom veličine oraha u Banjoj Luci: Pogledajte snimke iz ovog bh. grada

Ukrajina i Litvanija

Ubrzo nakon aneksije Krima, Ukrajina (2014) i Litvanija (2015) su ponovo uvele vojnu obavezu za muškarce od 18 do 26, odnosno 25 godina. Nakon velikog ruskog napada na Ukrajinu 20. februara 2022. godine, ukrajinska vlada je usvojila zakon, prema kojem svi muškarci između 18 i 60 godina mogu da budu pozvani u vojsku.

Letonija

Ova baltička zemlja je jedna od tri NATO zemlje koje se graniče sa Rusijom. Druge dvije su Estonija i nova NATO članica Finska, koja nikada nije ni ukidala vojnu obavezu. Sada i Letonija želi ponovo da je uvede. Od 2024. godine svi muškarci od 18 do 27 godina moraće da završe jedanaestomjesečnu vojnu obuku. Od 2028. svake godine treba da bude regrutovano 7.500 Letonaca - toliko je, prema podacima NATO, ta zemlja imala profesionalnih vojnika 2022. godine. 

Rumunija

U Rumuniji su 2015. godine propali pokušaji da se ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka. O tome se ponovo razgovara od proljeća ove godine. Premijer i penzionisani general Nikolae Jonel Čiuka to podržava. Poseban zahtjev Ministarstva odbrane je taj da u slučaju opšte mobilizacije svi mladi Rumuni koji žive u inostranstvu moraju u roku od 15 dana da se prijave za regrutaciju.

Zbog straha od ruske osvete, ova država se užurbano priprema za sukob: Šta je razlog zabrinutosti?

Zbog straha od ruske osvete, ova država se užurbano priprema za sukob: Šta je razlog zabrinutosti?

Nizozemska

Nizozemskim oružanim snagama nedostaje oko 9.000 regruta. Zato vlada razmišlja o proširenju vojske kroz obaveznu vojnu službu, kao što to Švedska čini od 2018. godine.

Švedska

Najveća zemlja Skandinavije mogla bi da postane slijedeća članica NATO. Švedska je 2010. ukinula služenje vojnog roka, ali ga je ponovo uvela 2018. jer nije bilo dovoljno dobrovoljaca. Od tada su svi 18-godišnjaci morali da se prijave na regrutaciju. Međutim, kao i u Norveškoj, samo mali dio njih služi vojni rok.

Norveška i Danska

U domovini generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga od 2016. godine ne samo svi muškarci, već i sve žene starije od 18 godina, moraju na regrutaciju. Međutim, samo oko 9.000 od 60.000, koliko ih svake godine obavi vojni ljekarski pregled, bude pozvano na 19-mjesečno služenje vojnog roka. Zbog stroge selekcije, zvanični izvori kažu da vojna služba u Norveškoj ima sličan prestiž kao i druge diplome visokog obrazovanja. 

Srbija kupuje oružje, Vučić najavio obavezan vojni rok

Srbija kupuje oružje, Vučić najavio obavezan vojni rok

U Danskoj je služenje vojnog roka obavezno, ali ima dovoljno dobrovoljaca kako bi se zadovoljile potrebe.

Francuska

Francuska raspravlja o nekoj vrsti 'vojne obaveze lajt'. Predsjednik Emmanuel Macron je uveo Univerzalnu nacionalnu službu 2019. godine, u kojoj mladi ljudi mjesec dana volontiraju za dobrobit zemlje. Vlada sada razmatra da to postane obavezno za sve Francuze i Francuskinje između 15 i 17 godina. O toga bi dvije nedjelje mladi provodili u vojnim objektima, piše DW.

Njemačka

Njemački kancelar Olaf Scholz je odbacio prijedlog svog ministra odbrane Borisa Pistorijusa o uvođenju obaveznog služenja vojnog roka. Međutim, pozivi na raspravu o tome dolaze iz čitavog političkog spektra u Njemačkoj. Nedavno je opunomoćenica njemačkog parlamenta za Bundesver Eva Hogl – socijaldemokratkinja kao i Šolc i Pistorijus – predložila da se razgovara o obaveznoj „godini službe" u vojsci ili u civilnim institucijama. Predstavnici vojske bi o svom radu trebalo da govore u školama.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije