Njemačka vraća obavezni vojni rok?

Njemačka vojska Bundeswehr se ne suočava samo s nedostatkom borbenih aviona, fregata ili helikoptera, nego joj već godinama nedostaje i vojnika i vojnikinja.

Zbog toga se uvijek iznova otvara rasprava o tome treba li Njemačka ponovo uvesti obvezno služenje vojnog roka. Ministar odbrane Boris Pistorius (SPD) u jednom je intervjuu naveo Švedsku kao uzor. Tamo je, kao i u Njemačkoj, obvezno služenje vojnog roka bilo ukinuto, a zatim ponovo uvedeno. Je li to model i za Njemačku?

Prema navodima Bundeswehra, Njemačka je krajem oktobra 2023. godine na raspolaganju imala 181.383. vojnika. U doba Hladnog rata 1970-ih i 1980-ih bilo je skoro pola miliona vojnika. Vremena su se promijenila, Hladni rat je prošlost. Ipak, ministar Pistorius je vrlo zabrinut.

Trending

Ovo je dječak (9) koji je ubijen u napadu: Oglasila se majka - 'Sada si sa bakom i dedom u raju'

Bundeswehr je daleko od cilja da do 2025. godine godine u uniformama ima 203.000 muškaraca i žena. I to u doba agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine, koji je jasno pokazao koliko brzo mogu nastati sukobi u Europi.

Od dolaska na ministarsku dužnost Pistorius razmišlja o tome kako Bundeswehr ponovo učiniti privlačnijim i treba li ponovo uvesti vojnu obvezu. Nedavno je u intervjuu za list Die Welt izjavio da trenutno ispituje različite modele. "Razmatram sve opcije", rekao je Pistorius i dodao: "Postojali su razlozi zbog kojih je vojna obveza ukinuta. Ali gledajući unazad, to je bila greška."

20.12.23. 21:24

Evo koliko je Nijemaca spremno uzeti oružje za odbranu svoje zemlje

Decenijama je vojna obveza bila temelj njemačkog društva. S ponovnim naoružavanjem Savezne Republike Njemačke sredinom 1950-ih, muškarci stariji od 18 godina su regrutirani u vojnu službu. Ideja je bila da vojnici budu građani u uniformi. Tokom pet i po decenija gotovo svi mladići su služili vojni rok ili su u okviru civilnog služenja radili u staračkim domovima ili bolnicama. Na ljeto 2011. godine obavezni vojni rok je ukinut. 

Politička rasprava o vojnoj obavezi 

Tek što je Pistorius javno iznio svoja razmišljanja, uslijedila su velika negodovanja. Kritike su stizale čak i iz redova Pistoriusove Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD). Šefica stranke Saskia Esken smatra da se Bundeswehr sada tako razvio da ne bi bio sposoban provesti obveznu regrutaciju: "Jer postrojbe za obuku, koje su neophodne, više ne postoje."

Kritike su izrazili i liberali (FDP), koji su dio vladajuće koalicije. Šef njihovog Kluba zastupnika Christian Dürr u intervjuu za medijsku grupu Funke je izjavio: "Ponovno uvođenje obveznog služenja bilo bi ozbiljno zadiranje u slobodu mladih ljudi koji se žele profesionalno orijentisati".

No podrška je stigla od konzervativne oporbe. U intervjuu za DW šef Kluba zastupnika demokršćana (CDU/CSU) Johann Wadephul objašnjava: "Stav CDU-a je jasan: mi se zalažemo za opću vojnu obvezu, odnosno službu u Bundeswehru, ali i u drugim, takozvanim organizacijama plavog svjetla."

To se odnosi na vatrogasne službe, službe za tehničku pomoć ili dobrotvorne organizacije. "Sada je vrijeme da se mladi ljudi zapitaju što mogu učiniti za našu državu – za naše društvo", dodaje Wadephul.

11.03.23. 17:52

Većina podržava ideju: Hoće li Njemačka vratiti obavezno služenje vojnog roka?

Vraća li se obavezni vojni rok?

"Teško je odgovoriti na to pitanje", kaže stručnjak za sigurnost Thomas Wiegold. Ističe da se sigurnosna situacija, posebno od početka rata Rusije protiv Ukrajine, radikalno promijenila.

No on smatra da se obavezni vojni rok, kakav je Njemačka imala prije 2011. godine, vjerojatno više neće vratiti. Već zato što prema starom modelu nije bilo predviđeno da žene služe vojsku.

On, međutim, ne želi u potpunosti isključiti druge oblike obaveznog služenja vojnog roka. Trenutno je mnogo toga moguće, kaže Wiegold: "Ko bi prije dvije godine pomislio da će Bundestag, s obzirom na ruski agresorski rat, odobriti poseban fond od 100 milijardi eura za Bundeswehr?"

A ministar odbrane Boris Pistorius kaže: "Razmatram sve opcije. Ali za svaki model, bez obzira o kojem modelu je riječ, potrebna je politička većina".