Pandemija / Zašto u Belgiji umire tako puno ljudi od koronavirusa

03. 05. 2020. u 08:58:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 34

Možda će mnoge začuditi, ali najveću stopu smrtnosti od COVID-19 po glavi stanovnika nema SAD, Španija ili Italija već – Belgija.

Ta stopa smrtnosti, za razliku od ukupnog broja smrtnih slučajeva ili CFR-a, jest omjer broja umrlih u odnosu na veličinu stanovništva.

Belgija ima 11,5 miliona stanovnika i 647 smrti na miliona stanovnika. To znači da je 65 ljudi na svakih 100.000 umrlo od COVID-19. U SAD-u, s oko 330 miliona stanovnika, to je 19 na svakih 100.000, pokazuju podaci s Univerziteta Johns Hopkins, piše Index.hr.

Podatke o broju umrlih od koronavirusa na milion stanovnika po zemljama možete pogledati i na interaktivnoj karti stranice Our World in Data. Zemlje s najvišom stopom su tamne bordo boje, a kada dođete s mišem na njih, prikazuju se podaci za određenu zemlju te možete vidjeti da Italija ima 458 smrti na milion stanovnika, Španija 524, a Britanija 384; dakle Belgija je zasigurno sa svojih 647 umrlih na milion, zemlja s najvećom stopom smrtnosti te kategorije.

Primjerice, u BiH je ovaj broj 18,9 umrlih na milion stanovnika.

Dodatno, ako pogledate trenutnu stopu smrtnosti, odnosno trenutan omjer broja umrlih spram broja zaraženih (case fatality rate, CFR), ni ovdje Belgija ne stoji baš najbolje.

Najvišu trenutnu stopu smrtnosti ima Francuska, gdje prema dosadašnjim podacima umire 18,9 posto zaraženih. Nakon nje je Belgija s 15,7 posto , a zatim na trećem mjestu Velika Britanija s 15,5 posto. Zatim slijede Italija s 13,6 posto i Španija s 11,5 posto.

Tu također možete vidjeti da je CFR u BiH skoro na istom nivou kao u Njemačkoj:

Ovakvih analiza primio se i američki predsjednik Donald Trump kako bi pokazao da SAD stoji bolje od gore navedenih zemalja, a belgijski virolog i glasnogovornik vlade Steven Van Gucht negirao je te podatke i ovakve obrade prozvao "neispravnim usporedbama".

"To je razlika između nauke o javnom zdravstvu i političkih igara", kazao je Van Gucht, a prenosi BBC. "Ovo je samo pokušaj da se pokaže kako vaša zemlja dobro stoji, a to nije u redu. Mi zapravo izvještavamo na ispravniji način", dodao je.

Belgijski dužnosnici kažu da podatke o broju umrlih računaju na izuzetno sveobuhvatan način; kao što to ne radi ni jedna druga zemlja. Naime, oni u smrtne slučajeve od COVID-19 ubrajaju potvrđene slučajeve u bolnicama i staračkim domovima, ali i smrti u domovima za starije za koje postoji sumnja da im je uzrok bio koronavirus, ali to još nije potvrđeno.

Prema posljednjim službenim podacima, od 7703 smrtna slučaja u Belgiji - 53 posto je bilo u domovima za starije osobe. Za samo oko 16 posto smrtnih slučajeva u domovima je potvrđeno testiranjem da se radi o koronavirusu, ostalo su sumnjivi slučajevi. To znači da je za više od 3500 umrlih u ukupnom broju smrtnih slučajeva u Belgiji – samo vjerojatno uzrok smrti bio COVID-19, ali da to nije potvrđeno.

"Sve se temelji na procjeni liječnika koji obično uzima u obzir je li u domu za starije došlo do epidemije koronavirusa", objasnio je Van Gucht.

Drugi faktor koji bi mogao objasniti veliku stopu smrtnosti po glavi stanovnika i CFR u Belgiji jest to da je ona jedna od zemalja s najvećim brojem štićenika u staračkim domovima u Europi. Samo Nizozemska i Luksemburg imaju višu stopu popunjenosti domova za starije u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Dužnosnici su također priznali da su počinili neke pogreške u pripremi na pandemiju. Naime, zaposlenici domova na početku nisu imali dovoljno zaštitne opreme te se virus vrlo brzo proširio u tim objektima. Sada svi djelatnici domova za starije imaju zaštitne maske i odjeću, a pomažu im i medicinske sestre iz bolnica i vojske.

U Belgiji su od 18. marta obustavljeni svi neesencijalni poslovi. Kupovina je ograničena na jednu osobu u obitelji. Dozvoljeno je sat vremena šetanja psa ili sat vremena vježbanja s najbližom obitelji ili još jednom osobom, a da se pritom održava socijalna distanca od najmanje 1,5 m. Belgijska policija koristila je dronove u parkovima i davala novčane kazne svakome ko je prekršio mjere socijalnog distanciranja.

Na granicama s Luksemburgom, Francuskom i Nizozemskom postavljene su kontrolne točke, omogućujući ulazak u Belgiju samo prekograničnim radnicima ili onima s hitnim razlogom.

Belgija namjerava postupno ublažavati mjere ograničenja. Od ponedjeljka se otvaraju prodavaonice tkanina kako bi ljudi mogli kupiti materijal za izradu vlastitih maski za lice koje će biti obavezne pri korištenju javnog prijevoza. Ostale trgovine otvorit će se 11. maja. Škole će ponovno početi s radom u klasičnom smislu 18. maja, s maksimalno 10 učenika po razredu.

Kafići, restorani i neke turističke atrakcije otvorit će se nakon 8. juna, ako ne dođe do ponovnog porasta broja novih slučajeva zaraze, početkom juna možda će biti dozvoljena putovanja u inostranstvo.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA