Studija pokazala: Koliko često COVID pacijenti imaju neko psihičko oboljenje

Prema novom istraživanju, ljudi koji su imali COVID-19 mogu imati povećan rizik od psihološkog poremećaja poput anksioznosti ili depresije.

Istraživači su pregledali medicinsku evidenciju 69 miliona ljudi u Sjedinjenim Državama između 20. januara i 1. avgusta. Podaci su obuhvatili 62.000 ljudi koji su se zarazili COVID-19, kao dio onoga što su autori do sada opisali kao najveće istraživanje o vezama između koronavirusa i izazovima mentalnog zdravlja.

Utvrđeno je da je unutar tri mjeseca nakon pozitivnog testiranja na COVID-19 gotovo svaki peti preživjeli (18 posto) dobio psihijatrijsku dijagnozu. To je otprilike dvostruko više nego za ostale skupine pacijenata s različitim bolestima i stanjima analiziranim u sklopu studije tokom istog razdoblja.

Istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu upoređivali su psihijatrijske dijagnoze preživjelih pacijenata s COVID-19 s pacijentima koji su imali gripu, druge infekcije respiratornog trakta, infekcije kože, velike frakture kostiju, kamence u žuči i bubregu.

"Studija izvještava da pacijenti imaju nešto veći rizik od dijagnoze psihičke bolesti, uglavnom anksioznosti ili depresije, nakon dijagnoze COVID-19 nego nakon nekih drugih medicinskih događaja", rekao je David Curtis, umirovljeni savjetnik psihijatar i počasni profesor na Sveučilištu College London i Sveučilište Queen Mary iz Londona, piše CNN.

"Na primjer, pokazuju da postoji 18 posto šanse za postavljanje psihijatrijske dijagnoze nakon COVID-19 u usporedbi s 13 posto nakon gripe", dodao je Curtis, koji nije bio uključen u istraživanje, za Science Media Center u Londonu.

Kazao je da je teško prosuditi važnost ovih nalaza.

"Te se psihijatrijske dijagnoze postavljaju prilično često kad se ljudi obrate liječnicima, a možda nije iznenađujuće što se to događa nešto češće kod ljudi s COVID-19, koji su razumljivo možda zabrinuti da mogli bi se ozbiljno razboljeti i koji bi također morali proći razdoblje izolacije", dodao je Curtis.

Studija, koja je objavljena u časopisu Lancet Psychiatry u ponedjeljak, nije proučavala razloge ili mehanizme koji bi mogli objasniti vezu između obolijevanja od COVID-19 i psihijatrijske dijagnoze.

"To bi se moglo objasniti s nekoliko faktora, uključujući direktni neurološki ili biološki učinak virusa, lijekove koji se koriste za njegovo liječenje, zabrinutost i tjeskobu uzrokovanu zarazom i šire zabrinutosti zbog pandemije", rekao je autor studije Paul Harrison, profesor psihijatrije na Sveučilištu u Oxfordu i bolnici Warneford.

Također je moguće da podaci u elektroničkim medicinskim kartonima koje je prikupljala mreža TriNetX Analytics nisu na adekvatan način obuhvatili socioekonomske ili faktore ponašanja koji bi mogli objasniti vezu.

"Moramo biti oprezni u interpretaciji", rekao je Harrison.

Inače, u razdoblju između 14 i 90 dana nakon dijagnoze COVID-19, 5,8 posto preživjelih u studiji imalo je prvu zabilježenu dijagnozu psihijatrijske bolesti u usporedbi s 2,5 posto do 3,4 posto pacijenata u usporednim skupinama.

Dakle, odrasli imaju približno udvostručeni rizik da će im biti dijagnosticiran psihijatrijski poremećaj nakon dijagnoze COVID-19, navodi se u studiji.

Istraživači nisu uključili simptome mentalnog zdravlja koji su se pojavili tokom prve dvije sedmice, poput delirija ili drugih prolaznih kognitivnih oštećenja.

Druge su studije otkrile da su delirij i uznemirenost mogu biti česti kod hospitaliziranih bolesnika s koronavirusom.

Medicinski stručnjaci rekli su da studija ima ograničenja. Konkretno, razdoblje praćenja bilo je samo 90 dana.

"Ova studija ne nudi dugoročne podatke - ovo bi trebalo biti u našem središtu pri tumačenju nalaza - ne može predvidjeti psihijatrijske ishode u praćenju jedne godine i ne uzima u obzir zabrinjavajuće tjelesne simptome koji mogu biti uznemirujući ", rekla je Jo Daniels, viša predavačica kliničke psihologije sa Sveučilišta Bath u Velikoj Britaniji, za SMC.