Šef NATO-a Jens Stoltenberg: Rusija je od Kine tražila smrtonosno oružje

3
Hina
Šef NATO-a Jens Stoltenberg: Rusija je od Kine tražila smrtonosno oružje
FOTO: AA / Jens Stoltenberg

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže kako savez vjeruje da je Moskva od Pekinga tražila smrtonosnu pomoć u invaziji na Ukrajinu.

Stoltenberg je upozorio Kinu da Rusiji ne isporučuje smrtonosno oružje, dok se kineski predsjednik Xi Jinping i predsjednik Rusije Vladimir Putin sastaju u Moskvi na razgovorima.

"Nismo vidjeli nikakve dokaze da Kina isporučuje smrtonosno oružje Rusiji, ali smo vidjeli neke znakove da je to bio zahtjev Rusije i da je to pitanje koje kineske vlasti razmatraju u Pekingu", rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu.

Kod Sarajeva uhapšene tri osobe zbog nestale djevojčice Danke (2): 'Tražili 50.000 maraka'

Kod Sarajeva uhapšene tri osobe zbog nestale djevojčice Danke (2): 'Tražili 50.000 maraka'

"Kina ne bi trebala pružati smrtonosnu pomoć Rusiji, to bi značilo podržavanje ilegalnog rata", rekao je Stoltenberg dok je podnosio godišnji izvještaj o radu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski Xi Jinping počeli su u utorak razgovore u Kremlju, na samitu posebno posvećenom sukobu u Ukrajini i sve bližim bilateralnim odnosima Pekinga i Moskve. U ponedjeljak već su imali "neformalni" sastanak koji je trajao više od četiri sata.

Stoltenberg je na press konferenciji rekao i da je sedam od 30 zemalja NATO-a ispunilo prošle godine cilj izdvajanja za odbranu od dva posto BDP-a, pozivajući saveznike da brže ojačaju ulaganja u odbranu.

Nije spominjao o kojim se zemljama radi, ali je uputio novinare na NATO godišnji izvještaj koje će biti objavljen kasnije u utorak.

"Nema sumnje da moramo učiniti više i to moramo učiniti brže. Tempo koji imamo kada je riječ o povećanju izdvajanja za odbranu nije dovoljno visok", rekao je Stoltenberg i dodao:

"U opasnijem svijetu moramo više ulagati u odbranu."

Na samitu u Velsu 2014., čelnici NATO-a složili su se da će u roku od deset godina potrošiti najmanje dva posto svog BDP-a na odbranu. Ta je odluka tada bila reakcija na ono što se smatralo ozbiljno pogoršanom sigurnosnom situacijom u Europi, nekoliko mjeseci nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima.

Gotovo deset godina nakon obećanja u Velsu i godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, NATO saveznici su prije nekoliko sedmica pokrenuli rasprave o tome kako prilagoditi cilj izdvajanja.

Odluka se očekuje na samitu NATO-a u Litvaniji u julu, a Stoltenberg je rekao da vidi cilj od dva posto kao donju, a ne gornju granicu u budućnosti.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije