Rusiji ide dobro u Ukrajini, ali bi ih ovo moglo uništiti: 'Ovakvo nešto se nije desilo u historiji'

Ruska centralna banka od ljeta 2023. provodi ciklus kontinuiranih povećanja ključne kamatne stope. Na trenutnih 21 posto, ova stopa znatno otežava poslovanje kompanijama jer poskupljuje pristup kapitalu i povećava teret dugovanja.

Očekuje se novo povećanje u prosincu, što će dodatno zakomplicirati situaciju za brojne tvrtke koje se već bore s ispunjavanjem obaveza. Ekonomisti, analitičari i poslovni lideri upozoravaju da bi daljnji rast kamata mogao izazvati olujni val bankrota bez presedana u savremenoj povijesti Rusije.

Posljedice invazije na Ukrajinu

Korijeni ove krize datiraju od februara 2022., kada je ruska invazija na Ukrajinu dovela do niza ekonomskih sankcija i poremećaja koji su utjecali na unutrašnje tržište. Ubrzo nakon toga Centralna banka Rusije podigla je ključnu kamatnu stopu na 20 posto, što je gotovo potpuno zaustavilo kreditiranje. Kompanije su se tada našle u situaciji u kojoj je finansiranje novih projekata ili refinanciranje postojećih dugova postalo gotovo nemoguće.

Trending

Objavljena prognoza do 21. novembra: Meteorolozi najavili naoblačenje i (ponegdje obilnije) padavine

Tokom 2022. stopa je postupno smanjena, dosegnuvši 7,5 posto krajem godine, što je privremeno olakšalo kreditne uslove i omogućilo kompanijama priliku za oporavak.

Ipak, već sredinom 2023. godine, zbog povećane potražnje za kapitalom, mnoge su kompanije počele uzimati kredite s varijabilnim kamatnim stopama vezanim uz ključnu stopu Centralne banke, očekujući daljnji pad stopa. Međutim došlo je do suprotnog trenda: Centralna banka ponovno je započela s povećanjem kamatnih stopa kao odgovorom na inflaciju, rušeći tečaj rublja i rastuću državnu potrošnju.

Nepovoljni uslovi i prijetnje stečajem

Rast kamatnih stopa predstavlja ozbiljnu prijetnju, posebno za sektore kao što su prerada papira, poljoprivreda i građevinska industrija jer se suočavaju s kašnjenjem u plaćanjima i visokim troškovima.

Prema podacima Ruske unije industrijalaca i poduzetnika, u posljednjem kvartalu čak 37 posto poslovnih subjekata izvijestilo je o kašnjenju u plaćanjima partnera, što je značajan porast u usporedbi s prethodnim razdobljima. Ovakvi pokazatelji predstavljaju ozbiljno upozorenje jer kašnjenja u plaćanjima često prethode insolventnosti i bankrotima, piše nezavisni ruski portal Meduza.

'Nedostatak pristupačnih kredita za obrtna sredstva prisiljava kompanije na odgađanje servisiranja dugova, što pogoršava ionako tešku situaciju', kažu predstavnici industrije.

31.10.24. 06:55

Putinova kasa je prazna: 'Zadnjih dana počele su se događati čudne stvari, prijeti kolaps ekonomije'

Velike kompanije na rubu

Sektor odbrane i drugi veliki igrači također osjećaju pritisak visokih kamatnih stopa. Sergej Čemezov, direktor državne odbrambene kompanije Rostec, upozorio je da visoke kamate 'brišu sve profite' i da, uz trenutne uvjete, ni profitabilne tvrtke neće moći servisirati dugove.

'Ako nastavimo ovako raditi, većina naših tvrtki će bankrotirati. Čak ni prodaja oružja ne generira dovoljno profita za servisiranje duga s kamatama iznad 20 posto', izjavio je Čemezov.

I korporativne obveznice postaju rizične jer mnoge kompanije sada moraju ponuditi prinose do 27 posto kako bi privukle ulagače i pokrile rizik, piše Tportal. Ključni pokazatelj rizika, omjer neto duga i EBITDA-e, dosegao je zabrinjavajuću razinu kod niže rangiranih kompanija, što znači da kamatne isplate sada troše do 75 posto EBITDA-e.

Dok je Centralna banka najavila mogućnost daljnjeg povećanja kamatnih stopa do kraja godine, vlada je uvela određene mjere zaštite. Predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim štiti osobne nekretnine i plaćanja za sudjelovanje u ratu od zapljene. Uz to, prag za prijavu stečaja podignut je na dva miliona rubalja, što može privremeno smanjiti broj stečajnih zahtjeva.

Unatoč teškim uvjetima, predstavnici Središnje banke smatraju da će restrukturiranje ekonomije dugoročno donijeti koristi. Voditeljica odjela za financijsku stabilnost Središnje banke, Elizaveta Danilova, naglasila je da bi trenutna situacija mogla 'koristiti ekonomiji' jer će resursi biti preusmjereni s manje učinkovitih poduzeća na ona uspješnija.