Nova runda pregovora NATO-a i Rusije: Šta možemo očekivati?

Nakon bilateralnih razgovora SAD i Rusije, pregovori se nastavljaju u Briselu. Savjet NATO-Rusija se sastaje kako bi se smirile tenzije. Ipak, ne bi trebalo imati prevelika očekivanja.

Predstavnici NATO i Rusije danas (12.1.) pokušavaju da ožive stari diplomatski format: ponovo se sastaje "Savjet NATO-Rusija" (NRC). Ruska vlada je na jesen 2021. de fakto povukla svoje diplomate iz NATO-a. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ranije je oduzeo većinu njihovih akreditacija. Tenzije između Alijanse i Moskve tako su dostigle vrhunac.

Zbog razmiještanja vojske na rusko-ukrajinskoj granici, zbog podrške Moskve Bjelorusiji i zbog brojnih kršenja ljudskih prava u Rusiji, NATO je prekinuo odnose. Ali to nije imalo praktične posljedice, jer se NRC nije sastao još od 2019. godine, piše DW.

Trending

Nevjerovatan revanš: Usyk pobijedio Furyja i potvrdio dominaciju u teškoj kategoriji

To savjetodavno tijelo sada se ponovo sastaje. Prema statutu, 30 članica NATO i Rusija bi ravnopravno trebalo da razgovaraju o bezbjednosnim i vojnopolitičkim pitanjima. Prema navodima NATO, Rusija je prihvatila poziv nakon što su predsjednik SAD Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin dva puta razgovarali telefonom u decembru zbog tenzija u vezi s Ukrajinom. Zapad optužuje Rusiju da sa 100.000 vojnika priprema invaziju na Ukrajinu. Moskva te optužbe odbacuje.

"Važna platforma za savjetovanja"

Na sastanku Savjeta NATO-Rusija na nivou ambasadora u srijedu, govoriće se o ruskim zahtjevima za bezbjednosnim garancijama i o prekidu širenja na istok. Savjet će se takođe baviti optužbama NATO na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji treba da poštuje suverenitet susjednih država.

"Smatram da je Savjet NATO-Rusija važna platforma za savjetovanja i dijalog sa Rusijom, posebno onda kada su velike tenzije, kada postoje prijetnje i napetosti kakve sada imamo. Zato je važno da postoji ta institucija, da je koristimo i da razgovaramo", rekao je u ponedjeljak generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg.

Od 2002. do 2008. godine, od osnivanja do rata Rusije protiv Gruzije, Savjet NATO-Rusija imao je svoj najbolji period. U to vrijeme ovo tijelo se sastajalo svakog mjeseca, ponekad čak i na nivou šefova država ili vlada. Od 2014. godine rad zajedničkog Savjeta je bio manje-više potpuno paralisan, kada je predsjednik Putin anektirao ukrajinsko poluostrvo Krim i kada je počeo da podržava separatiste u istočnim dijelovima Ukrajine. NATO je odbio da razgovora s Rusijom o političkim pitanjima. Otada se sporadično govorilo samo o praktičnim vojnim pitanjima kao što su kanali komunikacije u slučaju krize ili razmjena podataka o manevrima i kretanju vojnih snaga.

Bez ustupaka Moskvi

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg se nada da će se s ruskim predstavnicima nastaviti razgovori barem o tim praktičnim pitanjima. Zamjenica ministra spoljnih poslova SAD Wendy Sherman najavila je da bi na sastanku moglo da bude riječi i o kontroli naoružanja i stacioniranju vojnih snaga na istočnoj granici NATO.

Na sastanku u srijedu, kako je rekao Stoltenberg, ne bi trebalo da bude ustupaka Moskvi. Naprotiv. Stoltenberg se u ponedjeljak ponovo sastao s potpredsjednicom ukrajinske vlade Olgom Stefanišinom koja je još jednom dobila uvjeravanja da će NATO podržati put Ukrajine u Alijansu.

U ponedeljak su bilateralne razgovore u američkoj ambasadi u Ženevi imali zamjenica šefa diplomatije SAD Wendy Sherman i njen ruski kolega Sergej Rjabkov. Taj "strateški dijalog" o bezbjednosti u Evropi nije doveo do promjene poznatih pozicija, izjavili su kasnije Shermani Rjabkov.

"Imali smo utisak da je američka strana veoma ozbiljno shvatila ruske prijedloge", rekao je Rjabkov u ponedeljak u Ženevi.

"Našim kolegama smo objasnili da nemamo nikakve planove i namjeru da napadnemo Ukrajinu. Nema razloga za takva strahovanja."

Zamjenica ministra spoljnih poslova SAD Wendy Sherman dala je do znanja da se ne slaže s tim. Ruski prijedlozi da se ugovorno zaustavi širenje NATO na istok su "ćorak", smatra Wendy Sherman. "Nikome nećemo dozvoliti da zalupi otvorena vrata ka NATO."

Sledeća stanica: OEBS, EU

Nakon razgovora u Ženevi i Briselu u četvrtak (13.1.) će se razgovori nastaviti u okviru Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS). I SAD i Rusija su članice te organizacije, koja je nastala 1975. godine, tokom Hladnog rata.

Osim toga, ministri spoljnih poslova EU za četvrtak i petak planiraju razgovore o Rusiji, evropskoj bezbjednosnoj politici i ulozi EU vezano i za NATO i SAD. Komesar EU za spoljnu politiku Josep Borrell indirektno je optužio SAD i Rusiju da pregovaraju preko leđa onih koje ta situacija pogađa.

Tokom posjete Rimu u ponedjeljak, njemačka ministarka spoljnih poslova Annalena Baerbock ponovo se založila za oživljavanje takozvanog "normandijskog formata", koji je zamrznut od 2019. godine. On bi Rusiji i Ukrajini omogućio da direktno pregovaraju, uz posredovanje članica EU, Francuske i Njemačke.

"Dobiti vrijeme za diplomatiju"

Čitava ova sedmica je, dakle, ispunjena zasjedanjima različitih tijela o pitanjima bezbjednosne politike u Evropi. Rusko-američki politički stručnjak Dmitri Alperovič u intervjuu za DW kaže: "Stvarno vjerujem da je dobro smanjiti tenzije, ali u suštini moramo i dalje da ostavimo otvorenom mogućnost da dođe do rata."

Alperovič je šef analitičkog centra "Silverado policy accelerator" u SAD i ocjenjuje da je dobro ukoliko dvije strane sada započnu razgovore o kontroli naoružanja, jer bi oni mogli da potraju godinama: "Za to vrijeme bi se naravno izbjegao rat. Najbolji mogući izlaz iz situacije je da se dobije na vremenu za diplomatiju."

Slično to vidi i generalni sekretar NATO. Stoltenberg smatra da je dobro što se Moskva vratila za pregovarački sto, ali i upozorava na prevelika očekivanja: "Ti sastanci neće riješiti sve probleme."

Stoltenberg je istakao da je još u vrijeme kada je bio norveški premijer znao kako se sa Rusima prave kompromisi.

"Nadam se da postoji dobra volja i na ruskoj strani. Kod NATO postoji", rekao je Stoltenberg. Radi se o angažmanu za novi proces, kako bi se spriječili oružani sukobi u Evropi.

"Želimo da postignemo dogovor o putu naprijed i o seriji daljih sastanaka."