Jugoistočna Azija kao novo žarište: Koliko je stanje na Pacifiku mirno?

Ministri odbrane, vojni zvaničnici i stručnjaci za bezbjednost iz čitavog svijeta okupili su se u Singapuru na Azijskom sigurnosnom samitu, poznatom i kao "Šangri-La dijalog" (SLD).

Pogled im je prije svega bio usmjeren na najdinamičniji region planete: azijsko-pacifički. Kakvo je trenutno stanje sigurnosne politike tamo?

To je bila centralna tema konferencije koju svake godine od 2002. organizuje Međunarodni institut za strateške studije (IISS) sa sjedištem u Londonu, piše DW. Koji su ključni zaključci ovoga puta?

Trending

Problemi za protivnika BiH: Jedan igrač Švicarske vraćen s aerdoroma prije leta za SAD

1. Sigurnosna situacija u azijsko-pacifičkom regionu se pogoršava

Samo nedelju dana prije početka ovogodišnjeg samita u Singapuru, Lorens Vong, premijer tog grada-države, izjavio je: "Realnost u ovom promenjenom svijetu je da će biti više nestabilnosti – prelazićemo iz jedne oluje u drugu."

Prije oko 7h

SAD raspoređuje novo nuklearno oružje po Europi? Objavljeno koje zemlje su zainteresirane

Zaista, nekoliko sukoba u tom regionu nedavno je eskaliralo. U maju 2025. godine nakratko su zaratili Indija i Pakistan. Rat između Tajlanda i Kambodže završen je tek u decembru 2025. godine. U februaru 2026. godine, sukobi koji tinjaju između Pakistana i Afganistana dostigli su novi nivo intenziteta nakon pakistanskih vazdušnih napada. Građanski rat u Mijanmaru nastavlja se nesmanjenom žestinom. A sukobi u Južnom kineskom moru i dalje su redovna pojava. Budućnost Tajvana – centralne tačke mnogih sigurnosnih problema u regionu – ostaje neizvjesna.

Glavna tema u Singapuru bilo je, međutim, rivalstvo između Sjedinjenih Američkih Država i Kine – čija brzo rastuća vojska mijenja ravnotežu snaga u azijsko-pacifičkom regionu.

Evan A. Laksmana, viši saradnik instituta IISS koji se fokusira na pitanja sigurnosti i odbrane Jugoistočne Azije, u godišnjem izvještaju koji je pripremio za Šangri-La dijalog ovako sumira situaciju: "Države regiona – bilo da su velike, srednje ili male – ne mogu da izbjegnu ovo pogoršano sigurnosno okruženje."

Vijetnamski predsjednik i generalni sekretar Komunističke partije To Lam, koji je u petak 29. maja održao uvodni govor na konferenciji, naglasio je da, iako je konkurencija između država prirodna stvar – ona mora biti obuzdana: "Centralni princip jeste upravljanje razlikama unutar pravnog okvira i osiguravanje da konkurencija ostane ograničena, odgovorna i predvidljiva. Održivi regionalni poredak ne može se graditi na stalnom strahu i međusobnom nepovjerenju."

Istovremeno, naglasio je da su razvoj i sigurnsot neraskidivo povezani: "Za mnoge zemlje, razvoj nije sekundarna stvari i nešto što je podređeno sigurnosti."

Prije oko 8h

Trump se naljutio na Netanyahua: "Lud si, svi te mrze"

2. Nagomilavanje naoružanja nastavlja da se ubrzava

Međutim, odgovor na pogoršanje sigurnosne situacije, kako se pokazalo na u diskusijama u Singapuru, na prvom mjestu nije razvoj – nego prije svega ponovno naoružavanje.

Prema podacima Štokholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI), izdaci za odbranu u azijsko-pacifičkom regionu porasli su u 2025. godini za 8,1 posto, dostigavši 681 milijardu američkih dolara.

Za američkog ministra odbrane Pita Hegseta, ni to nije dovoljno. U svom govoru u subotu, najavio je da će SAD uskoro da troše 1,5 biliona američkih dolara na odbranu i pozvao je sve azijske saveznike da više ulažu u sopstvenu sigurnost. "Povoljan balans snaga zahtijeva sposobne saveznike sa istinskom vojnom snagom, istinskim industrijskim kapacitetom i istinskom političkom voljom. Suviše dugo sesigurnost ovog regiona nesrazmjerno oslanjala na vojnu moć Sjedinjenih Američkih Država i mnogi naši saveznici i partneri dozvolili su da njihovi odbrambeni kapaciteti atrofiraju."

Pritom je Hegset eksplicitno pohvalio Južnu Koreju, Filipine, Australiju, Singapur, Maleziju, Tajland, Vijetnam i Indiju – nacije koje su, kako je rekao, za razliku od Europljana, shvatile da se mir može osigurati samo snagom.

Prije 1 dan

Francuska zaplijenila ruski tanker: Kremlj poručio kako sprema odgovor na ovaj napad

Njemačka delegacija ostala je pribrana uprkos toj kritici SAD. Napomenuli su da održavaju blizak i konstruktivan dijalog. Državni sekretar u Ministarstvu odbrane Njemačke Nils Hilmer, izjavio je da se Azija suočava sa problemima sličnim onima u Europi – naime, nedovoljnim kapacitetima. Zahvaljujući ustavnom amandmanu koji je usvojen prije godinu i po dana i koji omogućava povećanje izdataka za odbranu, Njemačka sada bar ima neophodna sredstva. "Ovo je prvi put poslije mnogo godina da Bundesver dobija finansiranje koje nam je potrebno. Naš najvažniji zadatak trenutno je da nabavimo odgovarajuću vojnu opremu – u dovoljnim količinama i u pravo vrijeme."

Činjenica da više oružja ne dovodi automatski do veće sigurnosti i više mira igrala je na samitu u Singapuru marginalnu ulogu. Kritiku je iznijela samo Mirjana Špoljarić, predsjednica Međunarodnog komiteta crvenog krsta: "Gdje se oružje proizvodi, ono se i koristi. Masovna nabavka oružja, masovna proizvodnja oružja i ogromna ulaganja u odbranu na kraju će rezultirati ljudskim i materijalnim gubicima. Stoga od samog početka moramo uzeti u obzir i taj aspekt rata kada planiramo rashode za odbranu."

3. Tajvan nastavlja da živi u neizvjesnosti

U svom ovogodišnjem govoru američki sekretar za rat nije pomenuo Tajvan – nijednom rječju. Tu Republiku Kinu, faktički nezavisan entitet, Narodna Republika Kina smatra svojom "odmetnutom provincijom". Peking nije isključio mogućnost upotrebe sile kako bi prinudio Tajvan na "ponovno ujedinjenje".

U svom govoru u Singapuru 2025. godine, Hegset je iznio oštro upozorenje u vezi s "komunističkom Kinom", sugerišući da bi mogla biti na ivici napada na Tajvan – s katastrofalnim posljedicama po svijet.

Prije 4 dana

Rutte nakon udara drona u Rumuniji: "NATO je spreman braniti svaki pedalj teritorija"

U međuvremenu je došlo do zapanjujuće promjene u odnosima između SAD i Kine, što je bila centralna tema na Šangrli-La dijalogu – promjena posebno u vezi s Tajvanom, mada ne isključivo.

Tokom državne posjete Pekingu sredinom maja, predsjednik Donald Tramp i predsjednik Si Đinping složili su se oko formule koju je predložila Kina: "konstruktivni odnosi i strateška stabilnost". Hegset je sada svom govoru upotrijebio upravo tu frazu. Govorio je o "ravnoteži" i eksplicitno odbacio bilo kakve hegemonističke ambicije, navodeći da region i SAD "dijele trezvenu procjenu sigurnosnog okruženja i zajedničko razumijevanje da bi Pacifik kojim dominira jedna hegemonistička sila poremetio regionalnu ravnotežu snaga i potkopao ravnotežu koju svi težimo da očuvamo".

U intervjuu za DW na marginama konferencije u Singapuru, bivši zamjenik kineskog ministra spoljnih poslova Cui Tjankaj, izrazio je zadovoljstvo: "Predsjednik Si i predsjednik Tramp složili su se oko nove vizije kinesko-američkih odnosa: konstruktivne, strateške stabilnosti. Sada je najvažnije da obje strane rade zajedno kako bi tu viziju pretvorile u stvarnost."

Prema mišljenju Cui Tjankaija, to isključuje isporuke oružja Tajvanu. "Mi smo fundamentalno protiv takve prodaje oružja – u bilo kom trenutku i bilo kog obima. To je sasvim jasno. Dalje isporuke oružja nisu konstruktivne, one bi potkopale stabilnost."

Na pitanje iz publike upućeno Hegsetu da li će Tajvanu ipak biti isporučen paket oružja vrijedan 14 milijardi dolara – koji je odobrio američki Kongres, ali ga je Tramp potom u maju obustavio – Hegset je odgovorio da je odluka na predsjedniku SAD.

25.05.26. 15:30

Gdje i zašto su američki vojnici u Evropi: Mreža baza i strateški razlozi prisustva

4. SAD ostaju neophodne, ali nisu svemoćne

U intervjuu za DW, dugogodišnji posmatrač i bivši singapurski diplomata Bilahari Kausikan, primijetio je da su određene fundamentalne realnosti potvrđene: "Činjenica je da Europa ne može da odvrati Rusiju bez SAD koje stoje iza nje. A Azija ne može da uravnoteži Kinu bez SAD koje stoje iza nje. Postoji samo jedna Amerika i moramo da sarađujemo sa njom", rekao je Kausikan i dodao: "Na toj osnovi, male i srednje države – koje nikada nisu potpuno nemoćne – mogu da sarađuju u određenim oblastima u skladu sa svojim interesima."

Trenutno se širom Azije pojavljuju nova i višestruka sigurnosna partnerstva. Na primjer, Japan stvara bliže veze s Australijom, Filipinima, Indijom, Novim Zelandom, Singapurom i drugima. Robert Vord, stručnjak za Japan instituta IISS, za DW je objasnio: "Ono što Japan pokušava da uradi jeste da izgradi mreže istomišljenika u regionu. To je ogroman region i nijedna zemlja ne može sama njime da upravlja – čak ni SAD, s obzirom na geografsku udaljenost." A te dodatne sigurnosne mreže također su poslužile da povećaju cijenu kineskih ambicija, ukazuje Vord: "Još jedan razlog za to je stvaranje strateške složenosti za Kinu."

Filipinski ministar odbrane Gilberto Teodoro Mlađi imao je sličnu poruku: "SAD su uz nas, ali Japan, Australija, Novi Zeland, Kanada i Francuska također stoje uz nas. Sve je veći broj partnera za odvraćanje. I to će se nastaviti", smatra ministar.

Njemačka takođe proširuje svoju saradnju, kaže državni sekretar u njemačkom Ministartsvu odbrane Hilmer: "Ne samo da razgovaramo o strateškom razvoju, mi takođe zajednički razvijamo strategije – na primjer, sa Japanom i Singapurom." Naglasio je da je fokus na praktičnoj, opipljivoj sigurnosnoj politici. Njemačka je tako na primjer učestvovala u najvećoj svjetskoj pomorskoj vojnoj vježbi (RIMPAC) na Pacifiku – i planira da ponovo učestvuje ove godine.