Kina želi prestići SAD u proizvodnji čipova: Ko je čovjek koji predvodi veliku tehnološku misiju?
Zamjenik kineskog premijera Ding Xuexiang nalazi se u središtu jedne od najvažnijih tehnoloških i geopolitičkih utrka današnjice. Kao predsjednik Komisije za nauku i tehnologiju Komunističke partije Kine, osnovane 2023. godine, zadužen je za jačanje kineskih inovacijskih kapaciteta i smanjenje ovisnosti zemlje o američkoj tehnologiji.
Ova komisija osnovana je neposredno prije nego što su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele nova ograničenja izvoza poluvodiča u Kinu. Njen 64-godišnji čelnik, po struci mašinski inženjer, dobio je zadatak da velikim ulaganjima ubrza razvoj tehnologija koje bi Kini mogle osigurati stratešku prednost u odnosu na SAD.
Jedan od ključnih segmenata te strategije je umjetna inteligencija (AI), za čiji su razvoj neophodni visokoperformansni čipovi. U ovoj oblasti SAD i dalje imaju značajnu prednost, posebno kada je riječ o dizajnu i proizvodnji najnaprednijih poluvodiča.
Detalji akcije "Pirat": U Sarajevu uhapšena dva muškarca za kojima je bila raspisana potraga
Kineski tehnološki gigant Alibaba u septembru je predstavio novu generaciju vlastitih čipova T-Head Zhenwu V900, čije je lansiranje planirano za prvi kvartal 2027. godine. Iako tehnički detalji još nisu u potpunosti poznati, procjene pokazuju da ni ovaj proizvod zasad ne može dostići brzinu i performanse američkih konkurenata.
Jensen Huang – pop zvijezda u Kini
Sjedinjenim Američkim Državama u interesu je zadržati tehnološku prednost. Američka vlada je još 2023. godine odlučila ograničiti izvoz poluvodiča i opreme za njihovu proizvodnju u Kinu.
Inicijativa je pokrenuta iz Ureda za industriju i sigurnost (BIS), koji djeluje u okviru američkog Ministarstva trgovine. Tadašnja ministrica trgovine Gina Raimondo obrazložila je odluku potrebom da se ograniči kineska sposobnost proizvodnje naprednih tehnologija koje bi mogle predstavljati prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a.
Sličnu poruku poslao je i tadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, ističući da će Washington nastaviti sarađivati sa saveznicima i partnerima kako bi zaštitio svoje tehnološke kapacitete i znanje.
Ljubavnice, špijuni i pad šefa Nvidije: Kako strane službe koriste "medene zamke" za krađu tajni
Peking je reagovao protestom, optužujući SAD da zloupotrebljavaju argument nacionalne sigurnosti i primjenjuju jednostrane i proizvoljne mjere.
Ipak, Kina predstavlja ogromno i sve značajnije tržište za američke tehnološke kompanije, koje ne žele izgubiti poslovne prilike. Među njima je i NVIDIA, čiji je osnivač i tadašnji izvršni direktor Jensen Huang, rođen na Tajvanu, izuzetno popularan u Kini.
Huang, poznat po crnoj kožnoj jakni koju redovno nosi na javnim nastupima, tokom posjeta Kini obilazio je stari dio Pekinga, jeo na uličnim štandovima i slušao tradicionalnu kinesku muziku. Nakon jedne od posjeta izjavio je: "Volim Kinu. Dobro smo se proveli."
NVIDIA-ini čipovi veoma su traženi među kineskim inženjerima. U maju 2026. godine Huang je dobio američko odobrenje za izvoz čipa H200 u Kinu, uz uslov da 25 posto prihoda od prodaje ide u američki državni budžet.
Iako H200 ne pripada najmoćnijoj NVIDIA-inoj seriji, riječ je o čipu sa 80 milijardi tranzistora, čije su performanse znatno bolje od onih kod konkurentskih kineskih proizvoda. Koristi se za treniranje velikih jezičkih modela i razvoj umjetne inteligencije.
Jedna grafička kartica teška 1,2 kilograma košta oko 27.000 dolara. Za ostvarivanje značajnijih performansi obično se povezuje najmanje osam takvih jedinica. NVIDIA procjenjuje da potražnja u Kini iznosi oko dva miliona komada, što bi samo od ovog proizvoda moglo donijeti približno 5,4 milijarde dolara prihoda.
Afera NVIDIA i optužbe za špijunažu
Ostavka poslovne zvijezde Huanga, koji je optužen u vezi s aferom navodne kineske špijunaže, izazvala je prošle sedmice potrese ne samo u industriji poluvodiča već i u političkim krugovima SAD-a i Kine.
Washington i dalje smatra da postoji rizik za nacionalnu sigurnost te razmatra dodatna ograničenja za izvoz tehnologije u Kinu. Američki predsjednik Donald Trump navodno je još prije godinu dana bio obaviješten o slučaju špijunaže, a sada se provode opsežne istrage.
Američki Kongres i Ministarstvo trgovine intenzivno rade na novom zakonu o čipovima, čiji je cilj spriječiti Kinu da dođe do naprednih američkih poluvodiča.
S druge strane, Peking je pooštrio retoriku uoči sastanka kineskog predsjednika Xi Jinpinga i Trumpa na ovosedmičnom samitu APEC-a u Shenzhenu.
"Kina se dosljedno protivila zloupotrebi mjera kontrole izvoza koje ugrožavaju stabilnost globalne proizvodnje i lanaca snabdijevanja, jer to nije u interesu nijedne strane", izjavila je glasnogovornica kineske vlade Mao Ning u petak, 13. novembra 2026. godine.
Hoće li Kina nastaviti kupovati američke čipove?
Iza međusobnih optužbi krije se ozbiljna ekonomska i politička dilema. Ding Xuexiang, jedan od ključnih ljudi kineske tehnološke strategije, suočava se s pitanjem hoće li Kina nastaviti kupovati američke čipove ili će domaća industrija uspjeti ostvariti proboj i nadmašiti američke konkurente.
Trenutno se oko 600.000 NVIDIA H200 čipova nalazi u Hong Kongu i čeka odobrenje za uvoz u Kinu. Bijela kuća dala je zeleno svjetlo za njihovu isporuku, ali Peking zasad usporava proces.
Za Karsona Elmgrena, voditelja istraživanja u Institutu za politiku i strategiju umjetne inteligencije u Washingtonu, ovakav razvoj događaja predstavlja svojevrsnu zagonetku.
"Za mene to sugerira da Kina ne smatra kratkoročne prednosti ključnima i da je uvjerena u svoju srednjoročnu sposobnost da zamijeni američke čipove", ocijenio je Elmgren.
Sve veći broj kineskih proizvoda koji koriste umjetnu inteligenciju već se oslanja na domaće čipove. Prema dostupnim podacima, čak 95 posto digitalnih brojila električne energije, poznatih kao pametna brojila, sadrži kineske mikročipove.
Ovi uređaji povezuju potrošače, operatere elektroenergetskih mreža i proizvođače električne energije te predstavljaju važan dio kritične infrastrukture.
Njihova upotreba smanjuje rizik od potencijalnih kibernetičkih napada stranih aktera, navodi Tiantian Wang s Tehnološkog instituta Harbin u nedavnoj studiji o kineskoj strategiji razvoja poluvodiča.
Ovakav pristup ne odnosi se samo na civilni sektor. Wang ističe da su jačanje tehnološke samostalnosti i kontrola nad nacionalnom odbranom i kritičnom infrastrukturom postali ključni elementi kineske strategije nacionalne sigurnosti.
Prema njenim navodima, radarski sistemi u kineskom borbenom avionu pete generacije Chengdu J-20, kao i interkontinentalnoj balističkoj raketi Dongfeng-41, opremljeni su isključivo kineskim čipovima.
Kina se sve više oslanja na autonomne platforme zasnovane na domaćim AI čipovima. Time je, kako objašnjava Wang, stvoren zatvoreni tehnološki ekosistem koji obuhvata podatke, algoritme, računarsku snagu i čipove, čime se smanjuje sistemska ovisnost o stranim proizvođačima poput NVIDIA-e.
Usko grlo kineske tehnološke strategije: Litografija
Ipak, Kina se suočava s ozbiljnim ograničenjima kada je riječ o proizvodnji najnaprednijih čipova. Jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak odgovarajućih proizvodnih sistema, posebno litografskih mašina.
Za proizvodnju naprednih čipova neophodni su litografski sistemi koji pomoću ultraljubičastog svjetla prenose izuzetno precizne obrasce na silicijske pločice. Međutim, zbog pritiska Washingtona, nizozemskoj kompaniji ASML, vodećem svjetskom proizvođaču ove opreme, zabranjen je izvoz najnaprednijih mašina u Kinu.
Prema analizi washingtonskog think tanka Center for Technology and Statecraft, ovakva ograničenja pomažu SAD-u da zadrži tehnološku prednost u proizvodnji AI čipova.
Ipak, u analizi se upozorava da bi Kina, ukoliko bi nastavila uvoziti ASML-ove sisteme tempom iz 2024. i 2025. godine, mogla značajno povećati godišnje proizvodne kapacitete. U određenim scenarijima to bi joj omogućilo da smanji, pa čak i nadmaši dio američke prednosti.
Upravo bi to mogao biti dugoročni cilj zamjenika kineskog premijera Dinga. Prema procjenama međunarodne konsultantske kompanije Deloitte, Kina planira nastaviti s velikim ulaganjima u tehnološki sektor.
Naglasak će, kako se navodi, biti na dugoročnom finansiranju kompanija i podsticajima usmjerenim na istraživanje i razvoj, s ciljem stvaranja održivih inovacija u ključnim tehnološkim oblastima.
Kineska vlada želi stabilizirati cijeli lanac snabdijevanja, povećati domaću proizvodnju i samostalnost te aktivno upravljati rizicima koji bi mogli ugroziti njene tehnološke ambicije, piše DW.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.