Gdje i zašto su američki vojnici u Evropi: Mreža baza i strateški razlozi prisustva

Od Azora do Rumunije, od sjevera Norveške do Sicilije: u mnogim dijelovima Europe prisutni su američki vojnici.

Riječ je o složenoj mreži koja se u drugom mandatu američkog predsjednika Donalda Trumpa više puta naglo mijenja. Nekoliko dana nakon što je zaustavljena rotacija 4.000 vojnika u Poljsku, Trump je sada najavio slanje dodatnih 5.000 vojnika i to sve zbog dobrog odnosa s poljskim nacionalističkim predsjednikom Karolom Nawrockim.

DW donosi pregled osnovne uloge američkih postrojbi u Europi, koje ujedno trebaju služiti i dugoročnim strateškim ciljevima Sjedinjenih Američkih Država.

Trending

Ubistvo Senada Smajića: Optuženi dobio godinu zatvora i mora platiti po 30.000 članovima porodice

Zašto uopće toliko američkih vojnika u Europi?

Nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. savez koji je pobijedio nacističku Njemačku raspao se na dva bloka: zapadne saveznike pod vodstvom SAD i Sovjetski Savez sa svojim saveznicima. Pred prijetnjom širenja komunizma i mogućeg oružanog sukoba sa tada već bivšim saveznikom na istoku, zapadni saveznici osnovali su 1949. NATO.

SAD, kao najveća vojna sila unutar tog obrambenog saveza, od početka su smatrale trajnu vojnu prisutnost u Europi važnim sredstvom odvraćanja od Varšavskog pakta kojim je dominirao Sovjetski Savez. Oslanjajući se na sigurnosne doktrine predsjednika Harryja Trumana i Dwighta D. Eisenhowera, postavljen je velik broj baza. U razdoblju najveće prisutnosti krajem 1950-ih, u Europi je bilo stacionirano do 475.000 američkih vojnika.

Prije oko 2h

Kaliforniji prijeti katastrofa: 50.000 ljudi evakuisano

Pravnu osnovu za to činila su pravila NATO-a i bilateralni sporazumi s državama domaćinima. Nakon 1991. i raspada Sovjetskog Saveza broj vojnika postupno je smanjen na nekoliko desetaka hiljada.

Taj se trend ponovno donekle preokrenuo od 2014., kada je nakon ruske okupacije Krima porasla potreba za vojnim odvraćanjem u Europi.

U kojim je europskim državama američka vojska?

Glavno težište američke vojske nalazi se u Njemačkoj koja se i u doba hladnog rata smatrala prvom linijom bojišnice mogućeg Trećeg svjetskog rata. Prema podacima američkog Ministarstva obrane, krajem godine ondje je bilo stacionirano više od 36.400 aktivnih vojnika. Regionalno težište je jugozapad zemlje: u Stuttgartu se nalaze zapovjedna središta za operacije u Europi i Africi, EUCOM i AFRICOM. U Porajnju-Falačkoj nalaze se sjedište američkog ratnog zrakoplovstva za Europu i Afriku u Ramsteinu, ključno logističko čvorište za operacije koje se protežu sve do Bliskog i Srednjeg istoka, te u Landstuhlu najveća američka vojna bolnica izvan SAD-a. Također se u obližnjoj zrakoplovnoj bazi Büchel (službeno to nikada nije potvrđeno) nalaze američki nuklearni projektili koja bi se u slučaju potrebe, prema NATO-ovu načelu nuklearne podjele odgovornosti, mogli koristiti i europski piloti.

Prije oko 6h

Marco Rubio o primirju s Iranom: "Ili ćemo postići dobar sporazum ili ćemo morati naći drugi način"

Na drugom i trećem mjestu nalaze se Italija s gotovo 12.700 vojnika i Velika Britanija s oko 10.200 američkih vojnika. U Velikoj Britaniji se nalaze zračne baze ključne za NATO-ovu zračnu komponentu s kojih SAD mogu raspoređivati borbene zrakoplove, strateške bombardere i specijalizirane letjelice za dopunu goriva u zraku. U Italiji su također stacionirani borbeni zrakoplovi u manjem broju, a SAD ondje održava i zračno-desantnu brigadu koja se može brzo rasporediti u Europi ili Africi. U Napulju se nalazi i zapovjedništvo pomorskih snaga nadležnih za Europu i Afriku.

U te brojke nisu uključene postrojbe koje se nakon aneksije Krima redovito rotiraju na NATO-ove baze, osobito na istočnom krilu saveza.

Zašto su američki vojnici i dalje u Europi?

SAD svoje baze u Europi aktivno koristi za globalnu prisutnost svojih oružanih snaga. Tako su baze u Njemačkoj i Velikoj Britaniji ključne za zračne napade ratu protiv Irana. Međutim, neke članice NATO-a su ograničile takve operacije na svom teritoriju: Italija je odbila odobriti slijetanje bombardera i transportnih zrakoplova u američku logističku bazu Sigonella na Siciliji u njihovim operacijama protiv Irana, a Španjolska je zabranila ne samo korištenje svojih baza nego i prelete preko svog zračnog prostora. Donald Trump je na to reagirao prijetnjom povlačenja postrojbi iz tih zemalja.

Značaj Europe dijelom se objašnjava i samom logistikom: čak i kad nema takve neposredne prijetnje Europi kao u doba Sovjetskog Saveza kad su te jedinice bile tek prva linija obrane dok ne stignu snage i iz SAD, uvijek iznova postoji potreba prisutnosti postrojba u susjednim regijama poput Bliskog istoka tako da je i vrijeme reakcije još uvijek važan faktor.

Osim toga, doseg izravnih letova je ograničen. To vrijedi i za komunikacijsku infrastrukturu: američka vojska u Ramsteinu upravlja relejnom postajom za signale dronova, zbog čega su se i njemački sudovi bavili pitanjem odgovornosti Njemačke za moguće nezakonite napade.

Konkretna uloga u sistemu NATO-ova odvraćanja prema Rusiji pripada i postrojbama koje se rotiraju na istočnom krilu saveza. SAD je vodeća država multinacionalne borbene skupine u Poljskoj. NATO je 2016. odlučio uspostaviti prve četiri takve skupine kako bi se u slučaju ruskog napada dobilo na vremenu. Umjesto stalnog rasporeda, postrojbe se izmjenjuju svakih šest mjeseci. Isprva su bile relativno male kako bi se naglasio obrambeni karakter. U okviru operacije Atlantic Resolve raspoređene su dodatne američke zračne, kopnene i pomorske snage u Njemačku i Poljsku.

Koje su sad nedoumice oko broja američkih vojnika?

U središtu pozornosti bila je upravo jedna rotacija u okviru operacije Atlantic Resolve: u posljednji trenutak Pentagon je zaustavio premještanje oko 4.000 vojnika u Poljsku, nakon što su vozila već bila ukrcana za prijevoz, a brigada se pripremala za odlazak. Američki mediji izvijestili su o proračunskim problemima u Pentagonu, ali su upozorili i na povezanost sa čestim Trumpovim prijetnjama smanjenjem broja vojnika u inozemstvu.

Međutim, Trump je potom ponovno promijenio stav i najavio slanje dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku. Nije pritom pojasnio hoće li se ipak provesti planirana rotacija, hoće li se postrojbe premjestiti iz Njemačkeili će biti angažirani posve novi kontingenti.

Samo nekoliko sedmica ranije američki predsjednik je, nakon javnog sukoba s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, najavio trajno povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke. Neki promatrači sumnjaju da će se to doista i ostvariti. Ipak, SAD je u međuvremenu jasno dao do znanja da dogovor bivših vlada Joea Bidena i Olafa Scholza više ne vrijedi: planirano stacioniranje američkih projektila srednjeg dometa u Njemačkoj 2026. kao sredstvo odvraćanja prema Moskvi neće biti provedeno.

Koliko su američki vojnici važni za gospodarstvo zemalja gdje su stacionirani?

Plata i običnog američkog vojnika, uz niz dodataka i povlastica na koje ima pravo je u pedesetima prošlog stoljeća - pogotovo ako je bio stacioniran u Italiji - značila upravo basnoslovno bogatstvo o kakvom je mogao samo sanjati i neki lokalni doktor ili advokat. U Njemačkoj u doba dok je ovdje služio vojsku Elvis Presley je kao vojnik primao dva do tri puta veću plaću nego što je zarađivao radnik u Njemačkoj. I danas su to dobri prihodi: običan vojnik prima i do 4.000 eura mjesečno - naravno, on nema troškova boravka i opskrbe, a i niži časnik lako može primati i oko 8.000 eura.

Prije oko 8h

Iran pristao otvoriti Hormuški moreuz: Objavljeni najnoviji obrisi sporazuma

Doduše tek dio tih prihoda ti vojnici uopće mogu potrošiti u najčešće zabačenim krajevima gdje su stacionirani, ali tome treba dodati i kako su američke vojne baze izuzetno važno radno mjesto za mnoge domaće stanovnike. Utoliko u velikim bazama kao što je Ramstein u Njemačkoj ili Aviano u Italiji to znači - neposredno ili posredno na primjer kod građevinskih radova - na hiljade radnih mjesta i stotine milijuna eura prometa.