Farsa u državi od 87 miliona ljudi: Izbačeni lideri nakon 16 godina vlasti zbog stavova o SAD-u
Izbori u Iranu protekli su u atmosferi gdje se unaprijed očekivala pobjeda konzervativaca pod vodstvom Ajatolaha Alija Hameneija.
Građani Irana nisu pokazali veliki interes za izbore, s očekivanom izlaznošću od oko 30 posto, a u Teheranu čak samo 15 posto, prema istraživanjima. Ovo su prvi izbori nakon protesta izazvanih smrću Mahse Amini, a iranska ekonomija je suočena s izazovima poput američkih sankcija i visoke inflacije.
Režim u Teheranu suočava se s međunarodnim događajima poput napada Rusije na Ukrajinu i vojnih operacija Izraela u Gazi. Bira se 290 zastupnika državnog parlamenta i 88 članova vjerskog tijela Skupština stručnjaka, koje ima ključnu ulogu u imenovanju ili smjeni vrhovnog poglavara.
Sin Milorada Dodika otkrio šta mu je obećao Donald Trump Jr.
Postojanje savjeta čuvara, koji odabire kandidate, ograničava sudjelovanje liberala i bivših predsjednika poput Hasan Rohanija i Muhameda Hatamija. Obojica su zagovornici normalizacije odnosa sa SAD-om i Zapadom, pa se sada ne smiju niti kandidirati, a kamoli pobijediti.
Unatoč nezadovoljstvu dijela građana i pozivima na bojkot od strane aktivista, izbori su održani uz kritike vezane uz nedostatak slobode izbora i diskvalifikaciju određenih kandidata. Nobelovka Narges Mohammadi pridružila se bojkotu iz zatvora, ističući nelegitimnost režima i jaz između vlasti i naroda, piše Jutarnji list.
"Na strani sam stanovništva i bojkotiram te lažne izbore kako bih naglasila nelegitimnost Islamske Republike i jaz između represivnog, autoritarnog režima i naroda", objavila je nobelovka koju režim drži u zatvoru zbog njezinih stavova.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
