Sarajevo dobija ulicu nazvanu po generalu Mehmedu Alagiću

8
I.S.
Sarajevo dobija ulicu nazvanu po generalu Mehmedu Alagiću
Foto: Arhiv/ Radiosarajevo.ba / Sarajevo dobija ulicu nazvanu po generalu Mehmedu Alagiću

Skupština Kantona Sarajevo danas je jednoglasno usvojila da će novoformirana ulica u sarajevskom naselju Nova Otoka dobiti ime po generalu Mehmedu Alagiću. Procedura je došla iz Općine Novi Grad Sarajevo.

"Na dostojanstven način trebamo prihvatiti ovako nešto - što je najmanje zaslužio da mu se da ime ulice, u gradu koji je on branio, između ostalog. Kada je došao u Hag u trenerci, nije mogao da se pojavi prvi put pred Haškim tribunalom.

Zamislite, to malo ko zna, odjeću mu je posudio Slobodan Milošević, ratni zločinac. U njegovom odijelu, a pantalone je posudio od haškog optuženika Albanca.

Sarajevsko vrelo ljeto: Glas građana o izazovima vodosnabdijevanja

Sarajevsko vrelo ljeto: Glas građana o izazovima vodosnabdijevanja

To je istina i poražavajuće što mu je učinjeno. Da sam prešutio, osjećao bih se loše. Možda je ovo mala ispravka u našem odnosu kakav je bio Alagić", poručio je prije glasanja zastupnik Zvonko Marić (SBB).

Zastupnik Haris Zahiragić (SDA) rekao je kako neke koji su ovu inicijativu željeli zaustaviti treba biti sram.

"Citirao je i kolega Suljević, da je rahmetli predsjednik Alija Izetbegović rekao da je on umro od nepravde, a ne od srca. Ne da ćemo podržati i dići obje ruke. Nesretni jer se čekalo pet godina na ovo, a sretni što se mijenja dio ulice Srđana Aleksića. To je moj lični stav, pa shvatite kako god želite", naveo je Zahiragić.

Dio ulice Safet Zajko će nositi ime Mala mahala, a A transferzala na Dorbinji će dobiti ime "A transferzala Michaela Schumachera".

Ko je bio Mehmed Alagić?

Legendarni Krajišnik, komandant Trećeg i Sedmog korpusa Armije RBiH, jedan od najslavnijih bosanskih generala i prvi poslijeratni načelnik Sanskog Mosta, preselio je na Bolji svijet 7. marta 2003. godine.

Bio je general koji je oslobađao Bosnu. Historija će ga pamtiti po herojskim akcijama na Vlašiću, te po oslobađanju Kupresa, Donjeg Vakufa i rodnog Sanskog Mosta.

General Alagić komandovao je jedinicama Armije R BiH koje su u ljeto 1995. godine stigle nadomak Prijedora i Banja Luke, gdje su zaustavljene pod pritiskom međunarodne zajednice.

Rođen je u selu Fajtovcima, općina Sanski Most, 8. jula 1947. godine od majke Fermane Cerić i oca Redže.

"Nosim ime dida Mehmeda koji je bio muhtar u selu i austrougarski vojnik. Moja porodica protjerana je sa Eminovaca, koje se sada zove Milanovac. Did mi je bio osam godina vojnik u Prvom svjetskom ratu... Tu sam završio osnovnu školu. Porodica mi je bila lošeg imovnog stanja. Otac mi je imao petero djece. Četvero muških i jedno žensko. Ja sam bio najstarije dijete. Živjeli smo u jednoj sobi...", reći će general Alagić novinarima Nedžadu Latiću i Zehrudinu Isakoviću u knji.

Nakon školovanja i dugogodišnjeg službovanja u JNA, po izbijanju agresije na BiH našao se u sastavu 17. krajiške brigade kada ustrojava vojsku i postaje komandant Operativne grupe (OG) Bosanska krajina.

Nakon kratkog vremena postaje komandant 3. Korpusa Armije RBiH. Na toj dužnosti ostaje kratko jer upravo na njegovu inicijativu dolazi do formiranja 7. korpusa Armije BiH. Postaje komandant 7. Korpusa ARBiH, gdje biva unaprijeđen u čin generala Armije Republike Bosne i Hercegovine, prenosi Historija.ba.

Alagić je, uz generala Atifa Dudakovića – koji danas, jednako sam kao i njegov "zemljak" iz Krajine bije svoju posljednju bitku, onu za istinu i pravdu – prvi koji je od jednoga Korpusa napravio zaokruženu cjelinu.

Skupa s nekoliko krajiških komandanata (prije svega, Fikretom Ćuskićem, Sakibom Mahmuljinom, Asimom Koričićem, Rasimom Imamovićem), general Alagić je "pozajmio" nekoliko brigada iz već postojećih Korpusa, i uz jezgro, 17. krajišku, oformio nekoliko novih.

"Korpus je ubrzo dobio naziv 'krajiški', mada u njemu Krajišnici, po broju, nisu dominirali. Ali, dominirala je ogromna želja Mehmeda Alagića, Ćuskića, i svih drugih Krajišnika da se krene prema Krajini", ostat će zabilježeno.

Poslije rata, na vlastiti zahtjev, biva demobiliziran i penzionisan, te se prihvaća dužnosti prvog poslijeratnog gradonačelnika Općine Sanski Most. Sanski Most pod Alagićem postaje utočište za sve prognane Bošnjake iz 51. općine BiH.

General Alagić umro je samo nekoliko dana prije nego je u Haagu trebala biti održana predstatusna konferencija o njegovom slučaju. Uhapšen je u Sanskom Mostu i, prema nekim svjedočenjima, odveden u pidžami, iako bi se, da je pozvan, sigurno dobrovoljno predao da brani svoju i vojničku čast antifašističke Armije RBiH.

"General Alagić nije umro od srca, nego od nepravde", rekao je rahmetli Alija Izetbegović.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (8)

/ Povezano

/ Najnovije