Naša tema / Opasna pozadina jednog narativa: Zašto Dodik Bošnjake naziva muslimanima?

19. 10. 2021. u 16:53:00 Piše: Faruk Vele

Shares: 0

Sve, kažu, počinje u jeziku. Osim jezika mržnje, prosto dirketnih i indirektnih mrzilačkih narativa, koje gotovo svakodnevnom emitiraju Milorad Dodik i ljudi oko njega po poznatom modelu mi i(li) oni, primjetna je u posljednje vrijeme naglašena tendencija člana Predsjedništva BiH da Bošnjake naglašeno naziva "muslimanima".

Učinio je to i na jučerašnjoj konferenciji za novinare gdje je govorio o sukobu "muslimana i Hrvata" u Federaciji BiH koji se ne mogu ništa dogovoriti, ali to učestalo čini i mjesecima unazad.

"Samo konvertiti na taj način funkcionišu kakvi su muslimani"; "Za muslimane bi bilo najbolje da imaju svoju državu""Ideja je bitna zbog ekstremnih muslimana kakav je Denis Zvizdić", "muslimanima neće faliti dlaka", "Gospođa koja se predstavlja kao da je predstavnica srpskog naroda, a bila je ili je još udata za muslimana"...

"Odbrana Evrope od muslimana"

Ovo su samo neki od brojnih primjera koje je Dodik koristio u ovom kontekstu, ali, očito, s vrlo jasnom i opasnom namjerom.

Mada je takva upotreba u posljednje vrijeme naglašena, Dodik, koji, naravno, nije neupućen u historiju Bosne i Bošnjaka, još je 2008. godine je govorio kako u "RS ne pristaju da im sude sudije muslimani", ili nešto kasnije - da je dovoljno znati da "musliman sudi muslimanu za zločine nad Srbima" itd.

Da ovo agresivno apostrofiranje bosanskohercegovačkih muslimana ima upotrebnu vrijednost u zastrašujućoj, "novoj Europi", najbolje bi mogo objasniti nedavni Dodikov govor na Demografskom samitu u Budimpešti na kojem su, osim njega, govorili sve sami pacifisti: mađarski premijer Viktor Orban, slovenački premijer Janez Janša, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i bivši američki potpredsjednik Mike Pence...

"Mi smo kršćani i to je moje iskustvo. A iz iskustva mogu reći da muslimani ne napuštaju svoje vrijednosti. Ja ne pozivam na mržnju. Ja ne pozivam na odbacivanje, ali želim skrenuti pažnju na to da je ovo naša najvažnija vrijednost. Samo pozivam na to da odbranimo Evropu, cijelu Evropu, ne samo EU, kojoj je veoma teško vjerovati da će biti odbranjena nastavili se s ovakvim politikama. Jer budućnost Evrope nje samo ekonomija i energetska stabilnost. Budućnost Evrope je i demografska stabilnost. Ako toga nema, živjet će narod koji nije živio tu, a ne evropski narod", kazao je Dodik u Budimpešti.

Publicista, istraživač, viši stručni saradnik na Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka dr. Hikmet Karčić ističe kako "namjerna upotreba termina 'musliman', kompletan bošnjački korpus nastoji svesti na vjersku skupinu".

"To se namjerno radi kako bi se Bošnjacima oduzeo nacionalni subjektivitet. Upotrebom termina 'musliman', također, nastoji se igrati sa strahovima zapadnih društava", kaže Karčić za Radiosarajevo.ba.

Naravno, takav narativ u određenom trenutku postaje politička alatka.

"Narativom o muslimanima u BiH, Crnoj Gori i na Kosovu kao prijetnji nastoji se država Bosna i Hercegovina predstaviti kao radikalno utočište", dodao je Karčić.

Govoreći tokom ovosedmične diskusije "Promjena paradigme: Diskusija o recipročnoj radikalizaciji" u organizaciji Atlantske inicijative novinar i politički analitičar Mirnes Kovač je naveo kako se strah zloupotrebljavao kroz cijelu historiju, pri čemu se i danas koristi na način kreiranja realnosti u kojoj se živi – "u strahu jednih od drugih".

Strah od bosanske nacije

"Na tom strahu se sistemski radi kroz medije, političke narative, kroz umjetnost, uključujući film. Već tri decenije, s obzirom na količinu straha, imamo začuđujuće mirnu situaciju", kazao je Kovač tokom panela "Iskorištavanje straha i poticanje recipročne radikalizacije".

Nadalje, on je kako primjer nedavnog naveo upravo Dodika, koji je rekao "kako u BiH muslimanima neće faliti dlaka s glave". Prema Kovaču, to podsjeća na govor Ratka Mladića pred genocid u Srebrenici i predstavlja svakodnevni primjer recipročne radikalizacije.

Mladić je u Haagu osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH.

Osim plašenja Europe "zelenom opasnošću" što je metod kojeg je koristio politički lider bosanskih Srba, osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić 1990-tih, Dodik vidi opasnost od bošnjaštva jer u njemu percipira stepenicu za naredi korak, bosansku naciju, koju, prema stanovištu politike "srpskog sveta", nikako ne treba dozvoliti.

"E, onda su oni počeli nešto da se homogenizuju, da bi do 1993. godine kao muslimani, sa malim ‘m’ na početku, sami sebe proglasili Bošnjacima sa namjerom da termin bude dovoljno intrigantan da integriše i sve Srbe i Hrvate i da se stvori bosanska nacija, bosansko pismo, bosanski jezik…", zaključio je Dodik u intervjuu RTRS-u početkom augusta u kojem je koristio klasični jezik mržnje prema Bošnjacima.

Prema mišljenju Sashe Havlicek sa Instituta za strateški dijalog (ISD), "osnovno načelo svih ekstremističkih ideologija jeste dehumanizacija onog drugog", jer "kada uspostavite razmišljanje "mi" protiv "njih" možete stvoriti nevjerojatne podjele i sukobe među ljudima".

Upravo je to ono što danas radi Milorad Dodik.

Dodik koristi Kradažićeve riječi

Komentirajući Dodikov govor na Demografskom forumu Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Potočari izjavio je za Istragu da su Dodikove riječi, zapravo, Karadžićeve riječi.

"Ovo je doslovno, od riječi do riječi, ono što je govorio Radovan Karadžić. Milorad Dodik je tada bio lojalni poslanik skupštine bosanskih Srba i u tom svojstvu metanisao genocidu. Danas vidimo da ima i ozbiljnije ambicije, naime da se sam nađe na čelu genocidnog poduhvata. Ovi je, naime, izrečena genocidna namjera, kazao je Suljagić.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (21)