Milo Đukanović u Sarajevu: 'Zapadni Balkan bliži politici 90-ih nego EU'

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović održao je danas, 19. maja, predavanje u prepunoj sali na Fakuletu političkih nauka (FPN) u Sarajevu na temu "Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na zapadnom Balkanu". U ulozi moderatora bio je dekan FPN-a Sead Turčalo, a Đukanovića su pozdravili i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić te državni ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

Konaković je istakao dobre i prijateljske odnose Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kao i njihove zajedničke ciljeve - EU i NATO integracije, a govoreći o Đukanoviću izjavio je da on lično ne zna za boljeg poznavaoca prilika o Zapadnom Balkanu. Komšić je kazao da je Đukanović izuzetno iskusan političar koji je dosta toga vidio, zna i od kojeg mnogo može da se nauči.

"Poznajem ga i dok nije bio predsjednik, kada smo mogli direktno da razgovaramo, uvijek je bio suzdržan. Nadam se da će danas moći da kaže većinu stvari koje nije mogao da govori dok je bio predsjednik pa i premijer Crne Gore. Ima puno toga o čemu danas možemo razgovarati, izvući pouku pa i pomoći jedni drugima na osnovu iskustava dvije zemlje", kazao je Komšić.

Trending

Ramo Isak o zlatnoj znački koju je dodijelio sinu: "Žao mi je što druga dvojica nisu dobili"

Zaključio je da su BiH i Crna Gora jedine dvije zemlje u regionu koje imaju sporazum o granicama.

Alarmantna poruka Đukanovića

Govoreći o Zapadnom Balkanu i EU, Đukanović je istakao da je danas Europa u situaciji u kakvoj nije bila od početka Drugog svjetskog rata.

"Alarmantno je da samo jedan lider u EU može da blokira politiku koju podržavaju sve ostale države članice i da time promijeni kurs europske politike. Sve se to dešava u vremenu totalnog resetovanje međunarodnog poretka na globalnom planu i EU gotovo da nema među velikim igračima. Očigledna je kriza vodstva.

18.05.25. 07:00

Prof. dr. Sead Turčalo: Izlazak iz Dejtonskog sporazuma već se dogodio!

S pravom se postavlja pitanje kako se moglo desiti da Sjeverna Koreja proizvede i isporuči Rusiji tokom jedne godine više konvencionalnih artiljerijskih granata, nego sva Europa Ukrajini? Europi i svijetu su danas više nego ikada potrebni lideri, državnici. Svijet je suočen sa velikim problemom. Mnogo je više velikih problema nego velikih država. 

Zapadni Balkan je danas dalje od Brisela nego prije 10 godina, može se reći da je bliži politici 90-ih godina nego EU. Brisel nam je svima cilj, ali djeluje kao pokretna meta koja se udaljava. Rat u Ukrajini je aktuelizirao priču o proširenju i nadamo se da bi se to moglo desiti 2026-2028., ali i da sve uradimo kako treba - pitanje je da li bi EU prihvatila naše zemlje", poručio je bivši crnogorski predsjednik.

Kriza u svijetu

Upozorio je da danas demokratija "nije u modi" te da je neizvjesno kako će izgledati novi svjetski poredak.

"Kriza u svijetu je tolika da je sve teže držati pažnju svijetu te se većina državnika drži unutrašnje politike. Za Zapadni Balkan nema bolje alternative od EU i NATO-a, to je win-win pozicija za zemlje regiona. EU mora zaokružiti proces integracija na cijelom našem kontinentu", istakao je Đukanović u svom uvodnom obraćanju.

Obraćajući se prisutnima i odgovarajući na pitanja dekana FPN-a, Đukanović je istakao da je on završio svoju političku karijeru, da je u njoj ostvario sve najvažnije što je želio, te da se nada da će mu prisutni vjerovati.

"Ja sam danas građanin s političkim iskustvom koji ima svoja zapažanja i želi da ih saopšti pa dopadalo se to nekome ili ne", kazao je odgovaraući na pitanje "kako ocjenjuje vlastitu političku ulogu iz ratnih 90-ih; je li učinio dovoljno da se Crna Gora suoči; koje su najvažnije prekretnice, te šta je utjecalo na njegovu transformaciju?".

Raspad Jugoslavije

Dodao je da je Crna Gora raspad Jugoslavije dočekala nespremno. 

"Danas kada razmišljam o tome mislim da su dva razloga za to. Prvi je, sada ovo kad kažete u BiH može izgledati problematično, ali meni se čini da je u Crnoj Gori postojao veoma snažan jugoslovenski idealizam, te da ni ranije ni novije rukovodstvo nije pomišljalo da može doći do raspada Jugoslavije. Kasnije kada sam razgovarao s Kučanom, Mesićem, shvatio sam da su oni ranije razumjeli da to može biti epilog i pripremali su se za njega, Crna Gora nije.

Drugi razlog je to što se u Crnoj Gori tada desila smjena rukovodstva na način da nije baš primjeren, kroz revolucionarne promjene generisane van institucija. Otišla je jedna generacija vrlo uzornih državnika i intelektualaca na način koji nisu zaslužili. Crna Gora je ostala bez političke mudrosti. Slovenija je imala Kučana, Makedonija Gligorova, Hrvatska i Mesića i Tuđmana, to su bili ljudi koji su predstavljali stožer državne politike u presudnom vremenu. U Crnoj Gori su bili ljudi bez političkog iskustva i s malo životnog iskustva.

Govoreći o ličnom iskustvu, ističe da je on s 29 godina postao premijer.

Vellikosrpski nacionalizam

"Možete zamisliti nekoga u tim godinama da donosi odluke. Greške koje su se dogodile su iz razloga jer je neiskusna nova državna politika Crne Gore u tim godinama vjerovala da treba braniti Jugoslaviju. Pokazalo se vrlo brzo da se ispred odbrane Jugoslavije pojavio velikosrpski nacionalizam i da su institucije JNA zloupotrebljene. Kako se to pokazalo, Crna Gora se trijeznila i iz mjeseca u mjesec bivala sve manje u greškama, a sve više na pravom političkom stanovištu.

Jedni ljudi kažu da smo propustili historijsku priliku da još tada, u ranoj fazi, postanemo nezavisni; a drugi kažu da nema sumnje da bi tada Crna Gora postala veća klanica nego što je to kasnije bila BiH. Nisu ovi drugi daleko od istine. Ako se sjetite šta se dogodilo devet kasnije tokom NATO bombardovanja, kada su formirane paravojne formacije, s namjerom da pohapse sve koji nisu htjeli da slijepo slušaju naloge civilne i vojne vlasti iz Beograda, možete onda da mislite šta bi uradili 1990. godine. Beograd Crnu Goru smatra svojim prirodnim pravom i spreman je bio tada da uradi najdrastičnije poduhvate kako bi ostvario cilj", istakao je Đukanović.

BiH na udaru

Izjavio je i da se BiH "očekivano" našla na direktnom udaru retrogradnih nacionaloizama 90-ih godina.

"Zahvaljujući neispravnom upravljanju došlo se do stanja gdje su nacionalističke vođe preuzele vodstvo i mogla se očekivati tragedija. BiH je bila na udaru užasnih balkanskih i genocidnih nacionalizama. Ima ljudi koji ništa ne razumiju o Balkanu, ovdje je svaki nacionalizam osvajački, a time i genocidni. Neki kažu da je balkanski nacionalizam inspirisan korupcijom, pa nije osam hiljada ubijenih u Srebrenici ubijeno zbog korupcije, kažem im. Eto to je njihovo poznavanje prilika", kazao je Đukanović.

Na pitanje kako gleda na ulogu Srbije u Crnoj Gori, BiH i regionu te da li je ona faktor stabilnosti ili generiše tenzije, Đukanović odgovara da je činjenica da je najveća država u regionu i da bi svi rado podržali kad bi stala na put razvoja.

Prijetnja kroz Otvoreni Balkan i Srpski svet

"Kada ne budemo imali Miloševićevu Srbiju to će biti blagotvorno za cijeli region. Posljednja iskustva pokazuju da je srbijanska ideologija nacionalizma veoma istrajna, obnavlja se i poruka je uvijek ista. Kada su se pojavile opcije Otvoreni Balkan i Srpski svet - Željko Komšić, Vjosa Osmani i ja smo bili vrlo kategorično protiv tog projekta. Tada smo nailazili na nerazumijevanje i u EU i u SAD jer je njihovo obrazloženje da je to projekat ekonomske saradnje, a ustvari je trebao da institucionalizuje saradnju Srbije i Albanije u regionu.

Oni koji su to podržavali nisu razumijevali prijetnju koju smo mi vidjeli, jer, nije važno šta oni misle već ljudi koji žive te politike. Srpski svet je ljepše ime za Veliku Srbiju i prijeteći kancer za Crnu Goru.

Zaključio je da moramo što prije shvatiti da će sve što se bude dešavalo zavisiti od nas samih te da danas nema ozbiljne udubljenosti u balkanska pitanja.

"Moja generacija političara je imala privilegiju da Zapadni Balkan bude top tema svjetske administracije, a danas se Balkanom bave srednji nivoi njihovih adminisracija. Presudan pečat moramo dati mi - balkanske zemlje, konkretno BiH", istakao je Milo Đukanović.