Meso postaje luksuz: BiH na dnu Europe po konzumaciji, dnevna potrošnja jedva prelazi 100 grama

Poskupljenja hrane u BiH evidentna su svakog mjeseca, dok veliki broj građana živi s prosječnim primanjima, a velika većina s ispod prosječnim plaćama i penzijama.

Poskupljenja su vidljiva na svakom koraku i svaki dan cijene pomalo rastu, kažu građani. Kako preživljavaju, ni oni ne znaju. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za novembar 2024. godine iznosi 3.107,50 KM, a samo na hranu odnosi se 1.372,50 KM.

BiH i Europa

U BiH više od 18.000 osoba svakodnevno koristi usluge javnih kuhinja, a mnogi dobivaju hranu izravno na kućnu adresu. Ipak, postoji značajan broj onih kojima je ponos prepreka da traže pomoć, što dodatno otežava situaciju.

Trending

Završen postupak po tužbi Sebije Izetbegović protiv UNSA: "Sada čekamo kakva će biti odluka suda"

Broj socijalno ugroženih u BiH raste, ali bez socijalne karte nemoguće ga je tačno utvrditi. No, procjenjuje se da je gotovo polovina djece u BiH, uz oko 80 posto penzionera, u stanju siromaštva. Osiguravanje osnovnih životnih namirnica postaje sve veći izazov u uvjetima gdje su prihodi nedovoljni za podmirivanje osnovnih potreba.

Hrana je postala luksuz u društvu gdje osnovne namirnice postaju sve teže dostupne i onima koji imaju redovite mjesečne prihode. Siromašni, kako u zemljama okruženja tako i u BiH, uglavnom jedu hljeb i tjesteninu, dok meso, mliječne proizvode, voće i povrće uglavnom samo sanjaju.

Mrežna stranica Landgeist Map još je 2023. objavila podatke za Europu o tome koliko se u europskim državama u prosjeku pojede mesa. BiH se nalazi u donjem dijelu liste s 43 kilograma godišnje po osobi. Španjolska je na prvom mjestu s 99 kilograma mesa, a prati je susjedni Portugal s 95. Island zauzima treće mjesto s 91 kilogramom.

24.01.25. 17:55

Provjerili smo na tržnici | Suho meso u BiH sve skuplje. Ovo su nove cijene

Ovi podaci su iznenađujući s obzirom na to da je riječ o zemljama koje izlaze na more, pa bi se očekivalo da im ipak veći fokus bude na ribi nego na drugim proizvodima. Turska je na samom dnu liste, a kad je riječ o regiji, u Hrvatskoj se meso jede najviše, čak 80 kilograma. Sjeverna Makedonija i Albanija su na 39 kilograma. Sve je manje domaće proizvodnje, ali su i kontinuirana poskupljenja samo neki od razloga što se BiH nalazi tako loše na listi, kažu oni koji se bave proizvodnjom mesa.

S druge strane, stanovnik BiH u prosjeku godišnje pojede oko 60 kilograma voća. Naravno, sve spomenute brojke predstavljaju prosjek, što znači da je u BiH mnogo onih koji si ni to ne mogu priuštiti, ali i onih koji, s obzirom na primanja, mogu kupiti i "ptičjeg mlijeka".

Ako broj od 43 kilograma podijelimo s 365 dana u godini, dolazimo do podatka da građanin u BiH dnevno pojede tek nešto više od 100 grama mesa dnevno. Usporedbe radi, u Španjolskoj je to 270 grama, a u RH 220 grama. To je, naravno, prosjek, što znači da je u BiH dosta onih koji ni to sebi ne mogu priuštiti.

Anketa o potrošnji

Još su porazniji podaci ankete o potrošnji kućanstava u BiH 2021./2022. Naime, na hranu i ostale izdatke jedno tročlano kućanstvo u BiH u prosjeku je mjesečno trošilo 1775 KM.

Prosječni trošak po tročlanom kućanstvu za hranu iznosio je 538, a za neprehranu 1237 KM. Tročlano kućanstvo na meso je u spomenutom razdoblju mjesečno trošilo 125 KM. Ako se u obzir uzme činjenica da kilogram mesa u prosjeku stoji oko 20 KM, nije teško izračunati da jedno kućanstvo na jelovniku dnevno ima oko 200 grama teletine, junetine ili piletine.

Za voće kućanstvo u prosjeku mjesečno izdvaja 41, a za povrće 53 KM. Tačnije, dnevno na voće trošimo nepunih 1,50, a na povrće 1,80 KM. To znači da, u prosjeku, jedno tročlano kućanstvo dnevno kupuje kilogram jabuka ili, primjerice, kilogram banana, ali svaki drugi dan. Kad je riječ o trošku za povrće, obitelj dnevno kupuje kilogram kupusa ili svaki drugi dan, primjerice, manje od kilograma paprika.

Od 2021. do danas cijene su drastično porasle, dok plaće i penzije taj rast nisu pratile, tako da je danas situacija još lošija. Ekonomist Faruk Hadžić objavio je što je inflacija učinila po pitanju cijena u BiH.

Objavio je zanimljivu grafiku u kojoj prikazuje što se u BiH moglo kupiti 2021. godine za 100 KM, a što 2024. Tako je 2021. za tih 100 KM bilo moguće kupiti 31,3 kilograma riže, dok je sada moguće kupiti 22,2 kilograma; potom 91 kilogram brašna, dok je sada moguće kupiti 66,7 kilograma brašna; 7,4 kilograma junetine, dok je sad moguće kupiti 4,8 kilograma junetine; 71,4 litre mlijeka, dok je sad moguće kupiti 43,5 litara mlijeka; 4,7 kilograma maslaca, dok je sad moguće kupiti 3,4 kilograma maslaca; 142,9 kilograma krompira, dok je sad moguće kupiti 50 kilograma krompira; 83,3 kilograma šećera, dok je sad moguće kupiti 47,6 kilograma šećera; 55,6 litara benzina, dok je sad moguće kupiti 37 litara benzina. To najbolje oslikava pad kupovne moći građana.